Do kraja godine ima 64 dana.
1492. - Španski moreplovac italijanskog porijekla Kristifor Kolumbo na prvom putovanju preko Atlantika otkrio Kubu i proglasio je posjedom Španije.
1704. - Umro engleski filozof DŽon Lok, jedan od utemeljivača empirizma i liberalističke filozofije. Osporavao je teoriju o urođenim idejama i principima i uspostavio načelo da nema ničeg u razumu što prethodno nije prošlo kroz čula i da sve ideje kojima razum operiše potiču iz iskustva. Kao politički filozof zalagao se za vjersku toleranciju i poštivanje mišljenja i opredjeljenja drugih, za ograničenje vladarske moći i zakonsku zaštitu individualnih prava i sloboda građana. Snažno je uticao na kasnije filozofe empiričare i teoretičare liberalnog društva i građanske države. Djela: "Ogled o ljudskom razumu", "Pisma o toleranciji", "Dvije rasprave o vladi", "Vaspitanje".
1716. - Umro srpski pomorac i matematičar Marko Martinović, ruski knez, stručnjak za hidrogradnju i brodogradnju, jedan od najučenijih ljudi svog vremena. Kao nastavnik Pomorske akademije u Veneciji podučavao je i mladiće iz Rusije, primljene na molbu cara Petra Velikog. U rodnom Perastu je rukovodio radom jedne od najstarijih pomorskih škola na Jadranu.
1746. - Peruanski gradovi Lima i obližnji Kaljao razoreni u zemljotresu koji je usmrtio najmanje 18.000 ljudi.
1836. - Proglašena federacija Perua i Bolivije.
1886. - Na ostrvu Bidl u NJujorškoj luci predsjednik SAD Grover Klivlend otkrio Statuu slobode, poklon Francuske, koju je izradio Frederik Ogist Bartoldi.
1891. - U Japanu u zemljotresu na najvećem ostrvu Nipon poginulo najmanje 10.000 ljudi.
1914. - Rođen američki mikrobiolog Džonas Edvard Salk, koji je 1953. pronašao vakcinu protiv dječije paralize, epohalno otkriće koje je na minimum smanjilo opasnost od opake bolesti.
1915. - Povlačeći se sa srpskom vojskom u Prvom svjetskom ratu, samoubistvo izvršio srpski pisac Milutin Uskoković, autor lirskog temperamenta, u čijim se djelima sukobljavaju romantizam i moderno shvatanje života i svijeta. Završio je prava u Beogradu i doktorirao u Ženevi. Pokušao je da stvori beogradski društveni roman, ulazeći u dramatične sudare ličnosti s gradskom sredinom, ali je više prikazivao unutrašnja stanja intelektualaca nego kompleksnu sliku vremena. Djela: romani "Došljaci", "Čedomir Ilić", zbirka pripovijedaka "Kad ruže cvetaju", crtice "Pod životom", "Vite fragmenta".
1918. - Poslije raspada Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu u Pragu Nacionalni komitet proglasio da preuzima vlast i ubrzo je stvorena Čehoslovačka sa predsjednikom Tomašem Garigom Masarikom.
1919. - U SAD stupio na snagu zakon o prohibiciji, kojim je zabranjena prodaja pića s više od pola procenta alkohola.
1922. - U Napulju počeo "Marš na Rim" oko 40.000 "crnokošuljaša", pripadnika oružanih odreda Benita Musolinija, čime je izvršen fašistički udar u Italiji. Musolini je dva dana kasnije prisilio kralja Vitorija Emanuela Trećeg da mu povjeri mandat za sastav vlade i tako je legalizovan fašistički režim koji je vladao Italijom do jula 1943.
