Do kraja godine ima 90 dana.
1187. - Arapski vojskovođa i egipatski sultan Saladin preoteo Jerusalim od hrišćana, što je 1189. izazvalo Treći krstaški rat.
1452. - Rođen engleski kralj Ričard Treći, koji je vladao od 1483. do 1485, kad je poginuo u bici kod Bosforta u borbi sa trupama Henrija Sedmog, osnivača dinastije Tjudor. Ričardovom pogibijom je okončan "Rat dviju ruža" - nazvan tako, jer je dinastija Lankastra, s kojom je Henri Sedmi bio u srodstvu, imala na grbu crvenu, a dinastija Jorka bijelu ružu.
1608. - Holandski optičar Hans Liperšej prikazao u Hagu prvi upotrebljiv teleskop.
1810. - Oko 30.000 Turaka u Prvom srpskom ustanku krenulo iz Bosne da uguši ustanak, koristeći prorijeđenost srpske vojske na Drini, čija se glavnina borila kod Varvarina, Deligrada i Sokobanje. Turci su 12 dana topovima tukli Loznicu, ali je nisu osvojili, a kad je s vojskom stigao vođa ustanka Đorđe Petrović - Karađorđe, potukao ih je i protjerao iz Srbije.
1831. - Petar Drugi Petrović Njegoš ustanovio perjanike i gvardiju, prve jedinice za održavanje reda i mira u Crnoj Gori.
1836. - Engleski prirodnjak Čarls Darvin uplovio na brodu "Bigl" u englesku luku Falmut poslije petogodišnjih istraživanja živog svijeta u Južnoj Americi i na ostrvima u južnom Pacifiku, koja su odlučujuće doprinijela razvoju njegove teorije o evoluciji, odnosno o promjenljivosti vrsta.
1847. - Rođen njemački državnik i feldmaršal Paul fon Hindenburg, u Prvom svjetskom ratu načelnik Štaba njemačke Vrhovne komande, a od 1925. do smrti 1934. predsjednik NJemačke. Istog dana kad je umro vođa nacista kancelar Adolf Hitler pruzeo je apsolutnu vlast, što je bio definitivni kraj Vajmarske Republike, uspostavljene poslije njemačkog poraza u Prvom svjetskom ratu.
1851. - Rođen francuski maršal Ferdinand Foš, koji je u Prvom svjetskom ratu komandovao ključnim bitkama protiv Nijemaca na Zapadnom frontu. U njegovom komandnom vagonu u Kompijenju kod Pariza Njemačka je 11. novembra 1918. potpisala kapitulaciju, čime je završen rat.
1852. - Rođen škotski hemičar Vilijam Remzi, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1904. Otkrio je gasove helijum, argon, kripton, radon, neon i ksenon. Dokazao je da se helijum stvara prilikom radioaktivnog raspadanja radijuma.
1869. - Rođen indijski nacionalni vođa Mohandas Karamčand Gandi, nazvan Mahatma /velika duša/, predvodnik borbe za oslobođenje Indije od britanske kolonijalne vlasti, otac moderne Indije. Završio je prava u Engleskoj 1891, od 1893. do 1914. u Južnoj Africi je predvodio tamošnje Induse, a od 1919. pokret za nezavisnost Indije. Doktrina gandizma, koju je usvojio Indijski nacionalni kongres, partija na čelu borbe za nezavisnost, manifestovala se u pasivnom otporu. Sam je asketski živio i često je štrajkovao glađu, što se pokazalo kao oružje pred kojim je britanska uprava bila nemoćna. Stekao je ogroman ugled ne samo u Indiji, a pola godine poslije sticanja nezavisnosti Indije u NJu Delhiju ga je 30. januara 1948. ubio Naturam Godse, fanatik iz sekte "Hindu Mahasabha," koja se protivila politici stišavanja antagonizama između Hindusa i muslimana.
1870. - Papske države plebiscitom odlučile da se ujedine sa Italijom, a prijestonica je postao Rim umjesto Firence.
1904. - Rođen engleski pisac Grejem Grin, suptilan analitičar psihe, čije su teme bile bezuspješno traganje za spasenjem i ljubavlju, strah, sažaljenje i nasilje. Djela: romani "Brajtonska stijena", "Moć i slava", "Suština stvari", "Kraj ljubavi", "Gubave duše", "Komedijaši", "Monsinjor Kihot", "Doktor Fišer iz Ženeve", "Ministarstvo straha", "Treći čovjek", memoari "Neka vrsta života", "Načini bjekstva", drame, eseji, putopisi.
1904. - Rođen indijski državnik Lal Bahadur Šastri, premijer Indije od 1964. do iznenadne smrti u januaru 1966. tokom posjete SSSR-u.
1924. - Emitovanjem prvog redovnog radio-koncerta počelo zvanično emitovanje programa Radio-telegrafske stanice Beograd-Rakovica.
1924. - Društvo naroda usvojilo Ženevski protokol za mirno rješavanje međunarodnih sporova.
