Do kraja godine su 83 dana.
1547. - Rođen španski književnik Migel de Servantes Savedra. Smatra se jednom od najvećih figura španske književnosti. Poznat je kao autor prvog modernog romana Don Kihota od Manče.
1757. - Rođen francuski kralj Šarl Deseti, koji je na prijesto stupio 1824, ali je oboren 1830. godine u Julskoj revoluciji, poslije pokušaja da obnovi apsolutnu monarhiju. Njegov brat kralj Luj Šesnaesti pogubljen je 1793. u Francuskoj revoluciji.
1789. - Austrijski feldmaršal Gideon Ernst Laudon preoteo Beograd od Turaka.
1806. - Pruska objavila rat Francuskoj, u kojem je poražena i izgubila krajeve zapadno od Labe i poljske zemlje.
1831. - Ubijen prvi predsjednik Grčke Joanis Kapodistrijas, jedan od vođa borbe za nezavisnost od Otomanskog carstva. U službu ruskog cara stupio je 1809. i bio je predstavnik Rusije na Bečkom kongresu i šef ruske diplomatije od 1815. do 1822. Po povratku u Grčku učestvovao je u borbama za oslobođenje, ali je ličnom diktaturom, pošto je 1827. došao na vlast, izazvao pobune i ubijen u atentatu.
1854. - Rođen srpski fizičar i pronalazač Mihajlo Pupin, čije je najveće otkriće - samoindukcioni kalemovi /"Pupinovi kalemovi"/ - omogućilo prenos telefonskih razgovora na veliku daljinu. Iz rodnog Idvora u Banatu 1874, poslije školovanja u Pančevu i Pragu, otišao je u SAD gdje je završio Kolumbija univerzitet u NJujorku, na kojem je kasnije bio profesor teorijske fizike i 40 godina predsjednik Instituta radio-inženjera. Prvi od njegovih mnogobrojnih pronalazaka bio je električni rezonator pomoću kojeg provodnik omogućava istovremeni prenos vijesti na različitim talasnim dužinama. Otkrio je i sekundarne radijacije rendgenskih zraka, elektromagnetske detektore i napisao univerziteski udžbenik termodinamike. Za naučni rad 1920. dobio je Edisonovu medalju, a za autobiografsku knjigu "Imigrant to Inventor", kod nas prevedenu pod naslovom "Od pašnjaka do naučenjaka", 1924. Pulicerovu nagradu. NJegovo ime nose laboratorije za fiziku Kolumbija univerziteta.
1857. - Rođen srpski pisac iz Dubrovnika Ivo Vojnović, dramski pisac sa veoma živim osjećanjem za scenu. Djela: drame "Dubrovačka trilogija", "Ekvinocij", "Smrt majke Jugovića", "Gospođa sa suncokretom", "Lazarovo vaskrsenje", "Maškerate ispod kuplja".
1892. - Rođen Ivo Andrić, jedini jugoslovenski dobitnik Nobelove nagrade za književnost /1961/, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, briljantan stilista. Studirao je književnost i istoriju u Zagrebu, Beču, Krakovu i Gracu i doktorirao istoriju u Gracu 1924. s tezom "Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine". U Prvom svjetskom ratu hapšen je i interniran, a između dva svjetska rata je bio ambasador Jugoslavije u Berlinu. U mladosti je pisao pjesme /"Ex ponto", "Nemiri", "Lirika"/. Pripovjedač snažne imaginacije i izuzetan poznavalac Bosne, odlikovao se vanrednom čistotom jezika i brušenim stilom, prefinjenim psihološkim analizama, dubokim poniranjem u probleme egzistencije i umijećem da magijom riječi dočara ljudsku i društvenu panoramu minulih vijekova. Koristeći narodna predanja, legende, istorijsku faktografiju, bogatstvo mašte i osjećanja svijeta podigao je monumentalnu književnu građevinu. Djela: romani "Na Drini ćuprija", "Travnička hronika", "Gospođica", "Prokleta avlija", "Omer-paša Latas" /nedovršen/, zbirke pripovijedaka "Nemirna godina", "Žeđ", "Jelena, žena koje nema", "Znakovi", "Deca", "Kuća na osami", putopisi i skice "Staze, lica, predeli", meditativna proza "Znakovi pored puta", "Eseji, kritike, članci ", "Sveske".
1906. - Rođen senegalski državnik, filozof i pisac Leopold Sedar Sengor, član Francuske akademije, predsjednik Senegala od 1960. do 1980. Djela: "Nova antologija crnačke i malgaške poezije", "Sloboda jedan: crnaštvo i humanizam", "Sloboda dva: nacija i afrički put u socijalizam", "Temelji afrikanstva ili crnaštvo i arabizam", "Crnaštvo i germanizam", zbirke pjesama "Pjesme sjenke", "Crne hostije", "Pjesme za Naet", "Etiopike", "Nokturna", "Elegije", "Poezija akcije", "Pjesme" /tri toma/.
1908. - Rođen francuski filmski režiser i glumac ruskog porijekla Žak Tatiščev, poznat kao Žak Tati, poetični satiričar. Filmovi /režija i gluma/: "Praznični dan", "Odmor gospodina Iloa", "Moj ujak" /nagrada "Oskar"/, "Saobraćajna gužva".
1915. - NJemačke i austrougarske trupe - poslije ogorčenog otpora brojčano slabije srpske vojske, neuporedivo slabije opremljene, posebno artiljerijom - okupirale Beograd u Prvom svjetskom ratu.
1934. - Ubijen jugoslovenski kralj Aleksandar Prvi Karađorđević, "kralj Ujedinitelj", prva žrtva fašizma, kome je - u planovima za razbijanje Jugoslavije - smetala njegova jaka ličnost. Atentat u Marseju, u kojem je ubijen i šef francuske diplomatije Žan Luj Bartu, organizovale su ustaše i italijanski fašisti, a pasoš nađen kod ubice izdat je u Zagrebu na ime Petra Kelemana. Aleksandar Prvi Karađorđević školovao se u Švajcarskoj, Rusiji i na francuskoj vojnoj akademiji "Sen-Sir", govorio je tečno francuski i ruski jezik. Postao je prestolonasljednik 1909. umjesto starijeg brata Đorđa, a od 1914. kao regent vladao je Srbijom u ime bolesnog oca kralja Petra Prvog. Bio je na čelu Vrhovne komande srpske vojske u pobjedonosnim ratovima od 1912. do 1918. u kojima je ispoljio izuzetnu hrabrost. Postao je kralj Srba, Hrvata i Slovenaca 6. novembra 1921.
1940. - Rođen engleski muzičar Džon Lenon, autor većine pjesama pop grupe "Bitlsi".
