Do kraja godine ima 56 dana.
1879. - Umro škotski fizičar Džejms Klark Maksvel, najveći teorijski fizičar 19. vijeka. U oblasti elektromagnetizma formulisao je "Maksvelove jednačine", stvorio elektromagnetsku teoriju svjetlosti, dao teorijski osnov radio-talasa i radio-tehnike, matematički formulisao mnoge pronalaske Majkla Faradeja, razvio talasnu teoriju svjetlosti i elektromagnetsku teoriju etera.
1882. - Umro srpski filolog Đura Daničić, saradnik Vuka Stefanovića Karadžića u borbi za reformu srpskog jezika i pravopisa. Poslije studija u Požunu /Bratislava/, Pešti i Beču radio je kao bibliotekar Narodne biblioteke u Beogradu, sekretar Društva srpske slovesnosti i profesor Liceja i Velike škole. U prvom radu - "Rat za srpski jezik i pravopis" 1847, kojim je doprinio brzoj pobjedi Vukovih ideja, potpisao se prezimenom Daničin, umjesto porodičnim Popović. Vukove i sopstvene poglede na jezik je dosljedno proveo u prevodima s latinskog "Psaltira Davidovog" i "Starog zavjeta". Objavio je više djela iz stare sprske književnosti /"Žitije Svetog Save" - Teodosijevo, "Žitije Svetog Simeona i Svetog Save" - Domentijanovo, "Životi kraljeva i arhiepiskopa srpskih" - Danilo i njegovi učenici, "Nikoljsko jevanđelje"/. Izdao je "Rečnik iz književnih starina srpskih" i započeo veliki istorijski "Rečnik hrvatskoga ili srpskoga jezika". Pomogao je Vuku da prevede "Novi zavjet". Ostala djela: "Mala srpska gramatika", "Srpska sintaksa", "Oblici srpskog jezika", "Istorija oblika", "Osnove srpskoga ili hrvatskoga jezika", "Koreni", "Srpski akcenti".
1909. - Rođena Milena Pavlović Barili, umjetnik rafinirane kulture, koja je slikala u nadrealističkom maniru, s posebnim osjećanjem za prostor i poetičnu atmosferu. Pod uticajem renesansnih majstora insistirala je na preciznosti, jasno artikulisanom crtežu, naglašenoj linearnosti. Život je provela između dva svijeta - majke Danice i oca Bruna Barilija, italijanskog kompozitora i muzičkog kritičara, odnosno između patrijarhalne Srbije i velikih kulturnih centara Evrope. Završila je Umjetničku školu u Beogradu, studirala u Minhenu, živjela u Rimu i Parizu. U SAD je otišla 1939, gdje je bila ilustrator modnog časopisa "Vog" i scenograf i kostimograf u njujorškim pozorištima. Poslije pada s konja umrla je u NJujorku u 36. godini života.
1911. - Italija anektirala otomanske pokrajine u Libiji Tripoli i Kirenaiku i držala ih do 1943, kad su njemačko-italijanske snage u Drugom svjetskom ratu potisnute iz Afrike.
1912. - Za predsjednika SAD izabran Vudro Vilson, postavši jedini predsjednik u američkoj istoriji koji je na jednim izborima pobijedio dvojicu bivših šefova države - Vilijama Hauarda Tafta i Teodora Rozevelta.
1913. - Rođena britanska pozorišna i filmska glumica Vivijen Li, koja je stekla svjetsku slavu ulogom Skarlet O'Hare u američkom filmu "Prohujalo s vihorom", za koju je nagrađena "Oskarom". U pozorištu je igrala niz vodećih uloga u dramama Vilijama Šekspira, često s mužem Lorensom Olivijeom, za kojeg je bila udata od 1937. do 1960. Ostali filmovi: "Bura u čaši vode", "Požar nad Engleskom", "Cezar i Kleopatra", "Ana Karenjina", "Ledi Hamilton", "Tramvaj zvani čežnja" /nagrada "Oskar"/.
1914. - Pod komandom generala Oskara Poćoreka u Prvom svjetskom ratu počela austrougarska ofanziva na Srbiju, okončana slomom austrougarske vojske i njenim bjekstvom preko Drine polovinom decembra 1914. Pobjede srpske vojske na Ceru i Kolubari prvi su veliki uspjesi saveznika nad Centralnim silama u Prvom svjetskom ratu, a poslije ponižavajućeg poraza Poćorek je penzionisan.
1914. - Francuska i Velika Britanija u Prvom svjetskom ratu objavile rat Turskoj.
1916. - Centralne sile u Prvom svjetskom ratu proglasile kraljevinu Poljsku.
1928. - U Drezdenu počeo Četvrti kongres Komunističke partije Jugoslavije koji je zaključio da je vrijeme za revolucionarne prevrate u Evropi u okviru kojih treba izvesti balkansku revoluciju i stvoriti balkansku federaciju. Prihvaćeno je i gledište o socijaldemokratiji kao "blizancu fašizma" s kojom treba prekinuti svaku saradnju.
1930. - Umro holandski ljekar Kristijan Ajkman, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1929, pronalazač uzroka bolesti "beri-beri". Nobelovu nagradu je dobio za otkriće vitamina B.