Do kraja godine ima 48 dana.
354. - Rođen hrišćanski sveštenik Sveti Aurelije Avgustin, episkop u rimskoj sjevernoj Africi, najznamenitiji predstavnik rane hrišćanske filozofije, takozvane patristike. U najvažnijem djelu "O državi Božijoj" istoriju čovječanstva objašnjavao je Božijim namjerama. Pri tome je pravio razliku između idealne, vječne "države Božije" i privremenih, prolaznih oblika zemaljske države. To djelo dugo je bilo doktrinarni osnov crkvene kritike svjetovnih ustanova.
1093. - Umro škotski kralj Malkolm Treći, tokom petog bezuspješnog pokušaja da pokori Englesku. Na vlast je došao 1057. pošto je u bici potukao i ubio kralja Magbeta, osvetivši mu se tako za ubistvo svog oca kralja Dankana Prvog 1040.
1312. - Rođen engleski kralj Edvard Treći, koji je tokom vladavine od 1327. do 1377. osvojio Škotsku. Izazvao je Stogodišnji rat sa Francuskom kad se 1340. proglasio i kraljem te zemlje.
1782. - Rođen švedski pisac Esajas Tegner, jedan od najistaknutijih pjesnika romantičara. Djela: ciklus pjesama "Saga o Fritjofu", pjesme "Vječitost", "Švedska", "Ptice selice", "Skidbladner".
1813. - Rođen srpski pisac Petar Drugi Petrović - NJegoš, crnogorski vladar i vladika, prema većini književnih kritičara najveći srpski pjesnik, čija je kruna stvaralaštva nenadmašni dramski spjev "Gorski vijenac". U osnovi je refleksivno-lirski pjesnik, što je uočljivo i u njegovim najvažnijim djelima, iako ona imaju epsko-dramski oblik, a njegov jezgroviti stil obojen je snažnim elementima mirnog klasičnog stiha i svježinom narodne pjesme. Glorifikovao je heroizam i osjećanje za slobodu Crnogoraca, koje je u nacionalnom pogledu posmatrao isključivo kao dio srpskog naroda. Rade Tomov Petrović - iz porodice koja je Crnoj Gori više od sto godina davala vladike - monaško ime je dobio po stricu, vladici i vladaru Crne Gore Petru Prvom, poznatom i kao Sveti Petar Cetinjski, koji ga je odredio za nasljednika. Školovao se u Cetinjskom manastiru i u Toploj kod Herceg Novog, a učitelj mu je bio i Sima Milutinović - Sarajlija koji ga je uputio u istoriju, filozofiju i književnost. Kao državnik položio je temelje moderne crnogorske države, ustanovio izvršnu vlast i senat, organizovao sudove, uveo poreze i izdejstvovao veću pomoć Rusije, ali nije ostvario san da zajedno sa Srbijom oslobodi Bosnu i Hercegovinu. Takođe je podigao prvu osnovnu školu, a 1834. je osnovao štampariju. Pritisnut bolešću, umro je 1851. u 38. godini života. Ostala djela: filozofski ep "Luča mikrokozma", spjev "Lažni car Šćepan Mali", misaone i lirske pjesme.
1831. - Rođen škotski fizičar Džejms Klerk Maksvel, najveći teorijski fizičar 19. vijeka. U oblasti elektromagnetizma formulisao je Maksvelove jednačine, stvorio elektromagnetsku teoriju svjetlosti, dao teorijski osnov radio-talasa i radio-tehnike, matematički formulisao mnoge pronalaske Majkla Faradeja, razvio talasnu teoriju svjetlosti i elektromagnetsku teoriju etera.
1850. - Rođen škotski pisac Robert Luis Balfur Stivenson, izvrstan stilista, neobično prisan i topao, koji je u djelima hrabrost i optimizam suprotstavljao sumnjama i kolebanju. Pokušao je da obnovi duh romantike. Djela: romani "Ostrvo s blagom", "Oteti", "Čudni slučaj doktora DŽekila i gospodina Hajda", "Gospodar Balantrea", pripovijetke "Nove priče iz 1001. noći", putopis "Putovanje s magarcem".
1868. - Umro italijanski kompozitor Đoakino Antonio Rosini, autor 39 opera. Komponovao je u romantičarskom stilu, duhovito, spontano i originalno, s dopadljivom melodijom pokretljivog ritma i izražajnog orkestra. Djela: opere "Seviljski berberin", "Viljem Tel", "Tankredi", "Otelo", "Semiramida" "Bračna mjenica", crkvena muzika "Stabat Mater".
1871. - Rođen srpski izdavač slovenačkog porijekla Vladislav Ribnikar, osnivač lista "Politika", njen prvi direktor i glavni urednik. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu, u Parizu i Berlinu je radio kao dopisnik jednog francuskog lista, a po povratku u Srbiju je pokrenuo "Politiku", čiji se prvi broj pojavio 25. januara 1904. Hroničari su zabilježili da je list "mirnim, ozbiljnim i odmjerenim tonom" odudarao od tadašnje štampe.
1899. - Umro srpski fotograf, grafičar i litograf Anastas Jovanović, prvi srpski fotograf, koji je 1846. postao vlasnik treće foto-kamere u svijetu. Kao darovitog crtača knez Miloš Obrenović ga je poslao da studira drvorez i bakrorez u Beču, gdje se upoznao i s fotografijom. Zahvaljujući njemu, sačuvani su likovi mnogih istaknutih ličnosti tog doba, ali i običnih građana i njihovih porodica. Dio njegove zaostavštine je i izvanredna "Panorama Beograda".
1903. - Umro francuski slikar i grafičar Kamij Pisaro, jedan od glavnih predstavnika impresionizma. Slikao je jednostavne pejzaže, mrtvu prirodu i figure, oprobao se i u grafičkim tehnikama, posebno u bakrorezu. Znatno je uticao na evropsko slikarstvo.