Do kraja godine ima 131 dan.
1485. - Engleski kralj Ričard Treći poginuo u bici kod Bosvorta u borbi sa trupama Henrija Sedmog, osnivača dinastije Tjudor. Time je okončan "Rat dviju ruža" - nazvan tako, jer je dinastija Lankastra, sa kojom je Henri Sedmi bio u srodstvu, imala u grbu crvenu, a dinastija Jorka bijelu ružu.
1567. - Španski vojvoda od Albe Fernando Alvares de Toledo, kao vojni namjesnik Nizozemske, započeo vladavinu poznatu kao "Albin teror", čime je rasplamsao oslobodilački rat, okončan oslobađanjem od Španije i potom osnivanjem Holandije.
1642. - U Engleskoj počeo građanski rat pristalica krune i parlamenta, poslije izjave kralja Čarlsa Prvog Stjuarta da su članovi parlamenta izdajnici, okončan 1645. porazom kralja, koji je na osnovu presude revolucionarnog suda pogubljen 1649.
1848. - Rođen srpski general lužičkosrpskog porijekla Pavle Jurišić Šturm, jedan od najistaknutijih srpskih oficira u balkanskim ratovima i u Prvom svjetskom ratu, veoma zaslužan za blistave pobjede srpske vojske nad austrougarskom armijom u Cerskoj i Kolubarskoj bici. U srpsku vojsku je primljen 1876. kao dobrovoljac sa činom poručnika i već se u srpsko-turskom ratu 1876-1877. istakao kao komandant Šabačkog i Posavsko-tamnavskog bataljona. U srpsko-turskom ratu 1877-1878. veoma uspješno je komandovao Prvim dobrovoljačkim pukom, potom Krajinskim kombinovanim pukom u borbama kod Bele Palanke i Pirota. U srpsko-bugarskom ratu 1885. komandovao je Šestim pukom Drinske divizije, u Prvom balkanskom ratu 1912-1913. Drinskom, a u Drugom balkanskom ratu 1913. Dunavskom divizijom. U Prvom svjetskom ratu je 1914. kao komandant Treće armije primio prvi udar znatno nadmoćnije austrougarske Pete armije i usporio njeno napredovanje, što je omogućilo srpskim snagama da se pregrupišu za Cersku bitku. Trećom armijom je komandovao i u Kolubarskoj bici i na Solunskom frontu do avgusta 1916.
1854. - Rođen srpski kralj Milan Četvrti Obrenović, tokom čije je vladavine Srbija stekla međunarodno priznanje kao nezavisna država. Postao je knez 1868, poslije ubistva kneza Mihaila Obrenovića i u spoljnoj politici se isprva oslanjao na Rusiju. Pod pritiskom javnog mnjenja objavio je 1876. rat Turskoj, koji je 1877. neuspješno okončan. Iste godine je, pod uticajem Rusije, ponovo zaratio s Turskom, ovog puta uspješno, pa je Srbija 1878. iz rata izašla ojačana, dobivši vranjski, niški, pirotski i toplički okrug, a u julu iste godine na Berlinskom kongresu i formalno joj je priznata nezavisnost. Zbog ruske podrške Bugarskoj i Sanstefanskog ugovora sklopljenog u martu 1878. na štetu Srbije, oslonio se na Austro-Ugarsku, s kojom je 1881. zaključio tajnu konvenciju. NJome se obavezao da neće raditi protiv austrougarskih interesa u Bosni i Hercegovini niti sklapati sporazume s trećim zemljama bez prethodnog dogovora s Austro-Ugarskom. Beč je zauzvrat garantovao njegov ostanak na prijestolu i diplomatsku pomoć za širenje Srbije ka jugu, ali je nagodba u narodu shvaćena kao izdaja nacionalnih interesa. Proglasio je 1882. Srbiju kraljevinom, a sebe kraljem, a 1883. je u krvi ugušio Timočku bunu. Kad se Bugarska 1885. ujedinila sa Istočnom Rumelijom, objavio joj je rat da bi zauzeo dio bugarske teritorije i tako vratio navodno poremećenu ravnotežu na Balkanu. Postao je još nepopularniji poslije neuspjeha u tom ratu, koji je, uz to, neodlučno i nevješto vodio, pa je 1888. morao da prihvati liberalni ustav kojim je Srbija postala parlamentarna monarhija. Izazvao je nezadovoljstvo pokušajem da izigra ustavne odredbe, 1889. je abdicirao u korist maloljetnog sina Aleksandra, a 1901. je umro u Beču.
1859. - Zbog ratnih neuspjeha, finansijskog sloma države i otpora policijskom nasilju u svim krajevima Habsburške monarhije, car Franc Jozef Prvi smijenio je do tada svemoćnog ministra unutrašnjih poslova Aleksandera Baha, čime je okončana apsolutistička i centralistička politika poznata kao "Bahov apsolutizam".
1862. - Rođen francuski kompozitor Klod Ašil Debisi, tvorac muzičkog impresionizma i utemeljivač moderne muzike. Inspirisan simbolizmom u poeziji i impresionizmom u slikarstvu, stvario je vlastiti muzički jezik i stil. Djela: klavirska "Arabeske", "Bergamska svita", "Dječji kutak", "Estampe", "Slike", "Prelidi", orkestarska "Popodne jednog fauna", "Nokturno", "More", vokalna "Pet Bodlerovih pjesama", "Zaboravljene arijete", "Galantne svečanosti", opera "Peleas i Melisanda", kamerna muzika.
