480. p. n. e. - Poslije trodnevne bitke u Termopilskom klancu i herojskog otpora Grka pod komandom spartanskog kralja Leonide, invaziona persijska vojska kralja Kserksa Prvog izvojevala je pobjedu. Prodor persijske vojske od 70.000 ljudi u unutrašnjost Grčke branilo je oko 5.000 vojnika, koji su u početku bitke nanijeli velike gubitke Persijancima, jer je Leonida odabrao idealno mjesto za odbranu, najuži dio Termopilskog klanca. Kad je grčki izdajnik Efijalt otkrio napadačima put preko planine, čime je otpor postao beznadežan, Leonida je otpustio saveznike, ostavši sa samo 300 Spartanaca i nekoliko Tespijanaca i Tebanaca. Odbivši ponudu za predaju, svi branioci su izginuli. Na mjestu njihove pogibije podignut je spomenik sa natpisom: "Putniče, kada dođeš u Spartu, reci da smo ovdje pali pokoravajući se njenim zakonima".
1655. - Nastojeći da skrši rojalističke težnje i uguši neke ekstremističke pokrete, pošto je početkom godine raspustio parlament, Oliver Kromvel je podijelio Englesku na 11 okruga sa general-majorima kao guvernerima, čime je otpočela njegova diktatorska vladavina.
1792. - U Parizu vođe jakobinaca stvorile ustaničku komunu koja je sutradan organizovala marš na kraljevsku palatu u Tiljeriju, masakrirala kraljevu švajcarsku gardu i svrgla kralja Luja Šesnaestog.
1830. - Luj Filip formalno prihvatio krunu francuskog kralja, dva dana pošto ga je Nacionalna skupština izabrala umjesto Šarla Desetog Burbonskog, zbačenog u Julskoj revoluciji.
1842. - SAD i Velika Britanija potpisale sporazum kojim je određena granica između SAD i Kanade od Mejna do Velikih jezera.
1858. - U Posavini izbila buna srpskih seljaka protiv turske vlasti u Bosni zbog pokušaja nasilnog ubiranja trećine njihove ljetine. Ustanak pod vođstvom prote Stevana Avramovića i popa Petka Jagovića je zahvatio sela između Brčkog, Gradačca i Modriče. Glavni napad turske vojske polovinom oktobra 1858. ustanici su odbijali dva dana, ali je potom otpor ugušen. Slom bune je praćen pokoljem, pa je narod u masama bježao preko granice u Austriju.
1896. - Rođen švajcarski psiholog Žan Pijaže, prvi predsjednik Švajcarskog psihološkog društva, osnivač Međunarodnog centra za genetičku epistemologiju, jedan od najuticajnijih psihologa 20. vijeka. Zasnovao je kognitivno-razvojnu /ili genetičko-strukturalističku/ školu, čiji upliv se može mjeriti sa nekadašnjim uticajem psihoanalize. Najviše je istraživao razvoj jezika, mišljenja i prosuđivanja kod djece, smatrajući da taj razvoj nije kontinuiran, već da ga karakterišu različite faze, genetski programirane na različitim uzrastima. Djela: "Jezik i mišljenje djeteta", "Moralno suđenje kod djece", "Porijeklo inteligencije".
1896. - Poginuo njemački inženjer i pronalazač Oto Lilijental, jedan od pionira avijacije, isprobavajući planer dvokrilac koji je ranije iste godine konstruisao. Nesreću je izazvao jak udar vjetra koji je prevrnuo letjelicu i razbio je o tlo zajedno sa smjelim pilotom, sedam godina prije istorijskog uspješnog leta američkih pionira avijacije - braće Rajt. Studirajući let ptica, usavršio je jedrilicu i dokazao superiornost zakrivljenih nad ravnim krilima.
1918. - Rođen američki filmski režiser Robert Oldrič, koji je snimao trilere, vesterne, filmove strave, psihološke drame i komedije. Filmovi: "Šta se dogodilo s Bebi DŽejn?", "Vera Kruz", "Apač", "Dvanaest žigosanih", "Poljubac smrti", "Tiho, tiho, Šarlota", "Zatvorski krug", "Veliki nož", "Posljednji sumrak", "Po zakonu i pendreku", "Legenda o Lajli Kler", "Grisomova banda", "Ubistvo sestre DŽordž", "Zatvorsko dvorište".
1919. - Rođen italijanski kompozitor Ruđero Leonkavalo, koji je stvarao u verističkom maniru. Napisao je veliki broj opera, ali nijednom nije ponovio uspjeh opere "Pajaci".
