Dodjela 72. NIN-ove nagrade 19. januara, u trci za priznanje šest romana
U trci za nagradu su "Karota" Darka Tuševljakovića (Laguna), "Balada o ubici i ubici i ubici" Dalibora Pejića (Geopoetika), "Frau Beta" Laure Barne (HERAedu), "Besmrtne ludosti gospođe Kubat" Milana Tripkovića (Akademska knjiga), "Razgovori s Vješticom" Vladimira Vujovića (Sumatra) i "Opatija Svetog Vartolomeja" Miloša Perišića (No rules publishing).
Ovo je odlučio stručni žiri koji radi u sastavu Aleksandar Jerkov, predsjednik, te Adrijana Marčetić, Jelena Mladenović, Vladimir Gvozden i Mladen Vesković - članovi.
Sami finalisti su u najnovijem broju NIN-a govorili o svojim romanima.
Darko Tuševljaković napisao je roman u kojem se njegov junak Davor tri decenije nakon rata vraća u Zadar, grad svog djetinjstva, kako bi se suočio sa sjećanjima i avetima prošlosti.
"Razmišljajući o romanu, bavio sam se odnosom prema sopstvenoj prošlosti i sećanju na nju. Reč je o neobičnoj podeljenosti, s jedne strane, iako je od sadašnjeg mene odvojena i vremnski i prostorno, ona i dalje igra važnu ulogu u mom životu, jer je (u najvećoj meri) neizbrisiva, dok je sa druge strane upravo vremensko-prostorna odeljenost čini duhom koji ne pripada sadašnjosti, već je, nepozvan pohodi", rekao je Tuševljaković.
Drugi finalista Dalibor Pejić u svom drugom romanu "Balada o ubici i ubici i ubici" hrabro preispituje granice jezika, identiteta i pripovijedanja.
"Tri narativa - tri lica zločina, tri bjekstva od prošlosti, sistema, rata, ljubavi, odgovornosti. Roman prati priče troje stranaca koji se, noseći svaki svoju prošlost i krivicu, sreću na istom putu - putu ka moru, ali i ka sebi", navodi izdavač o ovom djelu, dok sam Pejić za NIN kaže da je motiv za pisanje, kao i uvijek, bila avantura.
Napisati roman na putu, kaže Pejić, takođe je bio motiv.
"Pored toga, sve što sam na početku imao je jedna meni zabavna anegdota iz života mog prijatelja i želja za morem koje mi je godinama izmicalo", rekao je Pejić.
Laura Barna, kako piše njen izdavač, u romanu koji je ušao u finale NIN-ove nagrade, u maniru vještog pripovjedača ukršta dvije priče i dva ambijenta, gradski, kojem pripada školovana slikarka Beta Vukanović, i ruralni, koji ilustrativno obilježava prirodno nadarena mljekarica iz Vinče, čije se sudbine prepliću naizgled slučajnim slikarskim poduhvatom.
"Ceo vek kulturne istorije, ne samo Srbije nego i Evrope, pa i šire, mogla sam konačno predstaviti kroz sto godina, koliko je Beta Vukanović poživela", kaže Barna.
Roman Milana Tripkovića, koji se takođe danas nalazi u najužem izboru NIN-ove nagrade, u "Akademskoj knjizi" najavljivan je kao ogledalo vremena.
"Na prepoznatljiv način, Milan Tripković u svom novom romanu spaja satirično i tragično, istražuje pitanja moći, manipulacije, samoobmane i društvene hipokrizije, uspevajući da stvori delo koje izaziva i smeh i nelagodu, ali i koje duboko reflektuje svet u kojem živimo. Besmrtne ludosti gospođe Kubat nisu samo pripovest, već ogledalo našeg vremena i poziv na hrabro suočavanje sa sopstvenim iluzijama", riječi su Tripkovićevog izdavača, dok sam pisac kaže da u ovoj knjizi na neki način daje omaž Migelu de Servantesu i njegovom "Don Kihotu".
"Za razliku od svog slavnog prethodnika koji je svoj um zatrovao lošim, trivijalnim avanturama lutajućih vitezova, gospođa Kubat 'guta' knjige pozitivne psihologije, u kojima je našla izlaz iz životne krize u koju je zapala posle dobijenog otkaza u banci", ističe Milan Tripković. Njegov kolega, Vladimir Vujović, peti finalista 72. NIN-a, napisao je roman u kojem je vremenski okvir od 1980. do 2019. godine.
"Kroz deset razgovora koje Vid Latinović vodi sa Vješticom, autor nastoji da pronikne u tajnu umetnikovog (i umetničkog) života, postajući pritom saputnik na slikarevom Tezejevom brodu, u identitetskoj plovidbi obeleženoj neizvesnošću i stalnom promenom. Svaki razgovor predstavlja svojevrsno napuklo ogledalo iz čijih se delova postepeno iscrtava jedan višeznačni autoportret, koji svoju složenost, između ostalog, duguje i bespoštednoj borbi sa, kako ličnim, tako i kolektivnim zabludama i obmanama modernih vremena", navedeno je u "Sumatri", koja je objavila Vujovićev roman "Razgovori sa Vješticom".
Vujović je govorio o romanu koji je napisan u formi dijaloga između misteriozne osobe i glavnog junaka.
"Dok sam se pripremao za pisanje romana koji je trebalo da izgleda znatno drugačije, negde sam naišao na listu omiljenih knjiga jednog veoma poznatog muzičara. Pored očekivanih naslova, pažnju mi je privukla izvesna publicistička knjiga koja je predstavljala sakupljene intervjue sa jednim velikim slikarom. Među kanonskim delima, uglavom romanima, ta je knjiga nekako štrčala i zainteresovala me je, jer je jedan od likova mog budućeg romana upravo umetnik", kaže Vujović.
"Opatija Svetog Vartolomeja" Miloša Perišića, posljednji, šesti roman koji se našao u najužem izboru 72. po redu NIN-ove nagrade, napisan je u lirskoj prozi, sa fragmentarnim pasažima koji evociraju senzorne impresije, a knjiga istražuje teme prolaznosti, identiteta, sjećanja i umjetnosti.
"Ovaj roman nastao je iz potrebe da se preispita šta znači pripadati prostoru, kulturi i pamćenju u vremenu u kome se kontinuiteti lako prekidaju. Naslov je nastao iz tog unutrašnjeg sukoba. Figura Svetog Vartolomeja, koji je u ikonografiji predstavljen sa sopstvenom oderanom kožom, simbolizuje iskustvo ogoljenosti, ali i stalno svlačenje identiteta u pokušaju prilagođavanja", kaže Miloš Perišić.
S obzirom na to da je na ovogodišnji konkurs stiglo 195 romana, predsjednik NIN-ovog žirija, čuveni profesor Aleksandar Jerkov, osvrnuo se na hiperprodukciju u sprskoj književnosti, ovaj put konkretno u romanu, komentarišući da su vremena takva da u srpskom romanu solidnog, pa čak i vrlo dobrog ima, ponekad i u izobilju, ali vrhunsko, jedinstveno i neponovljivo kao da više nije cilj pisanja.
"To mnoštvo su prethodnih meseci, onako kako je to jedino fizički moguće i verujući pri tome jedni drugima, članovi žirija čitali u ogromnoj brzini i pod pritiskom neshvatljive količine proznog teksta, koja obesmišljava strahovit napor i jaku volju. Žiri je napravio, kako je u takvom radu najbolje mogao i umeo, širok izbor. Pored dela koja će na kraju ući u uži izbor, mogao je da uključi još dvadesetak knjiga. Bilo je, međutim, barem još 20 romana koji su manje-više iste vrednosti. Ima, jednom rečju, dosta toga što je uglavnom solidno, ponekad i pomalo dobro. Retkost je nastojanje da se dosegne ono najbolje ili da se unesu odlučne poetičke promene", rekao je Jerkov. On dodaje da se ne pojavljuju svake godine, ni svake decenije, djela kakva su "Prokleta avlija", "Proljeća Ivana Galeba" i "Druga knjiga Seoba".
"Nijedno od ovih nenagrađenih remek-dela srpske književnosti nije imalo nikakve veze sa političkim životom - imali su je oni kojima su nagrade tada dodeljivane. Ne zavisi od žirija kakve će knjige biti objavljene u jednoj godini, zavisi samo po kom će kriterijumu nagrade dodeljivati. Ovaj žiri zato čita i ne osluškuje ni šapat čaršije ni nezadovoljne prijatelje", naglasio je Jerkov.
Po riječima Adrijane Marčetić, od 195 romana koji su ove godine pristigli na konkurs, dobar dio njih u stvari uopšte nisu romani.
"Iako tako predstavljeni, to su najčešće priče o samom sebi, porodična sećanja ili zbirke anegdota povezane jednostavnom hronologijom, bez ikakve sižejne transformacije koju romaneskna forma nužno podrazumeva. Kao da njihovi autori nisu svesni da je roman posebna umetnička forma i konstrukcija, te da napisati roman nije isto što i zabeležiti svoja sećanja, voditi dnevnik ili pisati hroniku svoje varoši. Za razliku od prošle godine, u onom delu ovogodišnje produkcije za koju bi se moglo reći da je čine 'pravi' romani, više ne dominiraju svedočanstva o događajima iz ratova za jugoslovensko nasleđe", osvrnula se Marčetićeva na ovogodišnju produkciju.
Uži izbor ovogodišnjeg žirija u dijelu srpske javnosti je kritikovan, što je gotovo redovna pojava svake godine kada je u pitanju NIN-ova nagrada. Međutim, Adrijana Marčetić imala je komentar i na tu pojavu.
"Od svih dobrih i korisnih stvari koje smo naučili od naših mudrih profesora na našim starim književnim školama, jedan mi se nauk oduvek činio najvažniji: nikad ne govorite o knjigama koje niste čitali. Dame i gospodo, kad izboru ovog žirija prigovarate da je politički sumnjiv, ideološki obojen, konformistički, izlobiran, pristrastan, robotizovan i još koješta, molim vas, recite i da li ste pročitali svih 195 romana iz konkursne ponude", navela je članica NIN-ovog žirija.