Volontiranje je mnogo više od besplatnog rada. To je prilika da se steknu nova znanja, razviju vještine i pomogne zajednici, ali i način da mladi lakše naprave prve korake na tržištu rada. U Bosni i Hercegovini brojna udruženja, humanitarne organizacije, sportski klubovi i kulturne institucije tokom cijele godine uključuju volontere u različite aktivnosti – od rada s djecom i osobama s invaliditetom do zaštite okoliša, organizacije događaja i pomoći starijim osobama.
Volontiranje je značajno i u medijima, gdje studenti novinarstva i mladi novinari kroz rad u redakcijama stiču prva praktična iskustva, razvijaju profesionalne vještine i upoznaju način funkcionisanja medija. Sve češće priliku za volonterski angažman nude i javne institucije, u kojima mladi mogu steći iskustvo u administraciji, upravljanju projektima i radu s građanima, što im kasnije može biti prednost pri zapošljavanju.
Prema Zakonu o volontiranju i praksi nevladinog sektora, volontiranje doprinosi razvoju solidarnosti, aktivnog građanstva i društvene odgovornosti. U BiH djeluje i Mreža volontiranja BiH, koja okuplja organizacije i promovira volonterski angažman kroz različite projekte i kampanje.
Prvo iskustvo
Studentica specijalne pedagogije Emina Šiljak volontiranje je započela u Udruženju „Oaza“ kroz obaveznu fakultetsku praksu. Iako je prvobitno došla zbog studijskih obaveza, kaže da je vrlo brzo poželjela ostati.
- Osjetila sam povezanost i prihvaćenost u udruženju. Radili smo radionice s osobama s poteškoćama u razvoju i imali slobodu da kreiramo sadržaje. Mnogo sam naučila, ali i shvatila koliko praktično iskustvo znači. Teorija je važna, ali tek kada radite s ljudima vidite kako znanje izgleda u stvarnom životu - kaže Emina, koja se nakon završetka ispita ponovo vraća volontiranju.
Emina ističe da se mnogi poslovi ne mogu raditi bez prakse, a da je volonterizam prilika za to.
- Nije isto kada samo znate nešto nabrojati, već je potrebno i nešto kvalitetno izvršiti – kaže ova volonterka.
Dodaje da su korisnici i volonteri učili jedni od drugih, a upravo joj je to iskustvo pomoglo da se sigurnije priprema za budući poziv.
Emina Šiljak: Znanje u stvarnom životu. Ustupljena fotografija
Vrijedne vještine
Da volontiranje može biti važan korak u profesionalnoj karijeri potvrđuje i Zamira Pita, koja danas radi u velikoj kompaniji.
- Kroz volontiranje u vladinom i nevladinom sektoru stekla sam dragocjeno iskustvo rada s ljudima i zajednicama širom Bosne i Hercegovine. Naučila sam empatiji, odgovornosti i važnosti međusobnog razumijevanja. Ta iskustva oblikovala su me i profesionalno i lično - ističe Pita.
Poslodavci sve više cijene volontersko iskustvo jer ono pokazuje inicijativu, odgovornost, sposobnost timskog rada i komunikacije. Istovremeno, volontiranje ostaje jedan od najhumanijih načina da pojedinac svojim vremenom i znanjem doprinese zajednici, a zauzvrat stekne iskustva koja se ne mogu naučiti iz knjiga.
Volonter ne prima platu
U Bosni i Hercegovini volontiranje je uređeno zakonima na nivou entiteta i zasniva se na principu dobrovoljnosti i neplaćenog rada. To znači da volonter ne prima platu niti novčanu naknadu za svoj angažman, ali organizator volontiranja može nadoknaditi troškove koje volonter ima, poput prijevoza, ishrane, smještaja, zaštitne opreme, osiguranja ili obuke. Takve naknade ne smatraju se zaradom niti platom, već refundacijom stvarnih troškova nastalih tokom volontiranja, a uređuju se ugovorom o volontiranju.
