DNK otkrio osumnjičene za napad dronom u Lajpcigu: Istražuje se i veza sa Srbijom

Jednog od osumnjičenih za napad u Lajpcigu povezuju sa podmetanjem požara u prodavnici građevinskog materijala u poljskom Lođu (Łódź), dok istražitelji posebno analiziraju i zapljenu dijelova drona i eksploziva na srpsko-mađarskoj granici. U oba slučaja pojavljuje se veoma sličan način izrade eksplozivne naprave, piše Bild, pozivajući se na Špigel (Spiegel) i izvore iz bezbjednosnih krugova.

Jednog od do sada identifikovanih osumnjičenih njemački istražitelji povezuju sa požarom koji je u julu 2024. podmetnut u prodavnici Leroa Merlen (Leroy Merlin) u Lođu. 

Prema Špigelu, muškarac je imao kontakte sa ruskim obavještajnim službama. Taj požar je u vrijeme kada se dogodio prvobitno pripisivan nepravilnom skladištenju sredstava za zaštitu bilja i insekticida, ali ga je kasnija istraga poljskog tužilaštva povezala sa sabotažom.

Drugi važan trag vodi prema Srbiji. Srpske bezbjednosne službe 11. juna uhapsile su na granici sa Mađarskom dvojicu muškaraca kod kojih su pronađeni dijelovi modifikovanog drona, odašiljači za njegovo upravljanje i dvije limenke napunjene eksplozivom.

Riječ je o državljaninu Srbije i muškarcu koji ima srpsko i rusko državljanstvo. Obojica su u istražnom pritvoru.

Njemačkim istražiteljima posebno je zanimljiva sličnost te opreme sa onom pronađenom nakon napada u Lajpcigu. I tamo je eksploziv bio smješten u metalnu limenku pričvršćenu za dron. Bezbjednosne službe sada provjeravaju da li su dvojica uhapšenih u Srbiji bila povezana sa osobom koja se pojavljuje i u istrazi napada na njemački aerodrom.

Prema informacijama Špigela koje prenose njemački mediji, više evropskih obavještajnih službi raspolaže podacima o najmanje četiri sabotažne mreže koje su navodno pod ruskom kontrolom i trenutno djeluju na području Evropske unije.

Napad u Lajpcigu dogodio se 4. avgusta. Istraga je pokazala da je dron sa eksplozivom doletio do parkiranih ukrajinskih teretnih aviona Antonov. Prema snimcima nadzornih kamera, dron je udario u krilo jednog od aviona, ali eksplozivna naprava nije detonirala.

Dron se odbio od krila i pao, a nekoliko metara dalje pronađena je limenka sa oko 600 grama visokorazornog eksploziva Semteks (Semtex). Istražitelji vjeruju da je eksploziju spriječio neispravan detonator.

Slučaj je mogao da se završi znatno težim posljedicama. Avion u koji je dron udario imao je gorivo u krilima, a istražitelji su ranije utvrdili da je jedan od ukrajinskih Antonova na toj lokaciji prethodnog dana prevozio municiju. Aerodrom Lajpcig/Hale važan je logistički centar za prevoz vojne pomoći Ukrajini i za aktivnosti NATO-a.

I sam dron bio je znatno modifikovan. Imao je dodatnu bateriju za povećanje dometa, kameru, 5G ruter i dvije SIM kartice, a nije imao uobičajena poziciona svjetla.

Njemačka Savezna kriminalistička policija (BKA) smatra da se njime moglo upravljati preko mobilne mreže, potencijalno i sa velike udaljenosti. Na drvetu nedaleko od aerodroma pronađena je i antena za koju se sumnja da je služila kao pojačivač signala.

Ključan napredak u istrazi donijeli su DNK tragovi pronađeni na dronu, sa unutrašnje strane limenke sa eksplozivom i na anteni. Provjere evropskih baza podataka dale su rezultate, između ostalog u Litvaniji i Finskoj. Njemačke službe su uz to koristile obavještajne podatke kako bi identifikovale osobe za koje smatraju da su učestvovale u pripremi napada.

Jedan osumnjičeni za napad u Lajpcigu je Bjelorus koji navodno ima i ruski pasoš. Istražitelji su rekonstruisali njegovo kretanje i utvrdili da je u šengenski prostor ušao sa italijanskom turističkom vizom izdatom krajem aprila u Minsku. Njemački mediji navode da je ranije imao problema sa zakonom na Baltiku.

Drugi osumnjičeni, koji navodno posjeduje i letonski i ruski pasoš, sumnjiči se da je imao ulogu logističara i instruktora. Krajem jula doputovao je preko berlinskog aerodroma BER, iznajmljenim automobilom otišao prema Saksoniji, a Njemačku je napustio avionom dva dana prije napada. Njemačke službe ranije su objavile da je najmanje jedna osoba iz kruga osumnjičenih povezana sa ruskom obavještajnom službom.

Istražitelji sada smatraju da je u operaciji možda učestvovalo više dronova nego što se u početku pretpostavljalo. Do sada su pronađena tri drona ili njihovi dijelovi.

Tokom incidenta teretni avion DHL-a takođe je udario u neidentifikovani objekat nedaleko od aerodroma, nakon čega je sa manjim oštećenjima bezbjedno sletio u Hanover. Istražitelji ispituju da li je i taj objekat bio jedan od dronova povezanih sa napadom.

Njemačka vlada je 1. septembra, nakon gotovo mjesec dana istrage, zvanično optužila Rusiju da stoji iza pokušaja napada. Ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint (Alexander Dobrindt) rekao je da nalazi njemačkih i partnerskih službi jasno upućuju na osobe koje su dijelovale po nalogu ruskih državnih struktura i da napad pokazuje "dobro poznati obrazac ruskih hibridnih operacija u Evropi".

Dobrint je rekao da su konfiguracija drona, eksploziv i sistem paljenja poznati iz ranijih ruskih hibridnih operacija i rata protiv Ukrajine. Sama izvedba napada, rekao je, pripada modelu u kojem se za konkretne zadatke angažuju ljudi na nižim nivoima, dok planiranje zahtjeva znatno veću tehničku stručnost i organizaciju.

Njemačka je zbog slučaja pozvala ruskog ambasadora na razgovor, odlučila da zatvori ruski generalni konzulat u Bonu 18. septembra i raskine ugovor sa Ruskim domom u Berlinu. Berlin je najavio i strože kontrole ulaska ruskih državljana, nove prijedloge sankcija i jačanje pritiska na rusku flotu u senci.

Moskva odbacuje njemačke optužbe i tvrdi da je riječ o namještenom slučaju. Ruski predsjednik Vladimir Putin tvrdi da je Njemačka podmetnula dokaze kako bi odgovornost prebacila na Rusiju, dok je ruska ambasada ranije napad opisivala kao provokaciju. Njemačke vlasti za takve ruske tvrdnje nisu pronašle dokaze.

Diplomatski sukob dodatno je eskalirao jutros. 

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov objavio je da će Moskva, kao odgovor na njemačke mjere, zatvoriti Gete institute u Moskvi, Sankt Peterburgu i Jekaterinburgu. Time se istraga neuspjelog napada dronom u Lajpcigu, koja sada vodi preko Poljske i Srbije, pretvorila i u jedan od najozbiljnijih novijih diplomatskih sukoba Berlina i Moskve, prenosi Index.hr.