Vršnjačko nasilje više se ne završava školskim zvonom jer se djeca i mladi danas suočavaju s pritiscima, vrijeđanjem, prijetnjama i ucjenama koje se nakon škole nastavljaju na društvenim mrežama. Stručnjaci upozoravaju da je za njegovo sprečavanje potrebna veća podrška i djeci koja trpe nasilje i onima koji ga čine.
- Osjećam se užasno bespomoćno i pod ogromnim sam pritiskom jer ne znam kako da ovo zaustavim - napisao je 16-godišnji dječak “Plavom telefonu“ nakon što su se na TikTok stranici iz njegovog mjesta počele objavljivati neistinite informacije o njemu, njegovo ime i sadržaji kojima je bio izložen ismijavanju, prenosi Detektor.
Njegov slučaj pokazuje kako vršnjačko nasilje danas može napustiti školsko dvorište i proširiti se na društvene mreže, gdje pritisak i ponižavanje mogu biti dostupni mnogo široj publici i trajati neprekidno.
Vršnjačko nasilje je jedan od problema o kojima djeca i mladi često razgovaraju sa savjetnicima “Plavog telefona”. U posljednje dvije godine se 194 djece i mladih obratilo zbog iskustva ili problema povezanih s vršnjačkim nasiljem, dok su u istom periodu zaprimljene 22 prijave sumnje na ovu vrstu nasilja.
U istom periodu „Plavom telefonu“ obratilo se 168 djece i mladih zbog nekog oblika nasilja putem interneta, a zaprimljeno je i 10 prijava sumnje na online seksualno nasilje.
Psiholog Aleksandar Milić kaže da fokus više treba biti na primarnoj prevenciji, odnosno sprječavanju faktora koji utiču na vršnjačko nasilje. Potrebni, prema njegovim riječima, programi, ne samo kroz školske predmete, već i uključivanje stručnjaka izvan škola.
- Nedostaje nam znanja u vlastitom radu s djecom da bi bila prevencija nasilja - kaže Milić.
On podsjeća i na slučajeve kada djeca nasilje snimaju i objavljuju na društvenim mrežama, što, prema njegovim riječima, poprima šire oblike patologije.
Psihologinja i psihoterapeutkinja Nermina Vehabović Rudež kaže da se, u odnosu na prošlo vrijeme, promijenio model nasilja. Pojavom društvenih mreža, kaže ona, pojavilo se nasilje koje može trajati 24 sata. Također, mladi su izloženi ekstremnijim sadržajima, bez ikakvih filtera, obično na TikToku.
S obzirom na to da radi u Centru za mlade, često se susreće s mladim ljudima, te navodi da se žrtve vršnjačkog nasilja obično šalju na tretman, dok se počinilac često zanemaruje, iako je i njemu potrebna pomoć.
- Kod njega je upravo ovo što se može desiti, osjećaj odbačenosti, nekompetentnosti, da ne pripada okruženju, i to može proizvesti ogromnu količinu agresije koja se primjenjuje prema drugim ljudima - pojašnjava Vehabović Rudež.
Upozorava i da dugogodišnja žrtva nasilja može postati počinilac.
- I onda kažu djeca meni: ‘Ja sam trpio, trpio i onda sam počeo da se branim’. Odrasli vrlo često znaju reći: ‘Nije to ništa, skloni se, ignoriši’, ali to nije dobra uputa. Sa djecom se mora razgovarati, ako postoji sukob, pomoći u rješavanju - naglašava. Vehabović Rudež.
Ona zaključuje da je riječ o vrlo složenoj pojavi, ali da ne smijemo na djecu gledati kao na krivce, već kao na pozivatelje u pomoć.
Posljednji slučaj vršnjačkog nasilja zabilježen je u Osnovnoj školi “Gornja Tuzla“ 4. septembra, kada je 15-godišnjakinja nožem povrijedila dvije djevojčice. Pojavile su se informacije da su dvije povrijeđene djevojčice ranije vršile nasilje nad 15-godišnjakinjom. Iz Tužilaštva Tuzlanskog kantona kažu da njima i policiji to nije prijavljivano, ali da postoje indicije da je škola bila upoznata sa slučajem.
- U tom pravcu se obavljaju potrebne provjere i za sada nismo u mogućnosti iznositi bilo kakve dodatne informacije - kažu iz Tužilaštva Tuzlanskog kantona.
“Plavom telefonu se obratio 11-godišnjak koji je putem Snapchata upoznao osobe koje su u početku bile ljubazne i davale mu komplimente. Nakon toga počeli su tražiti fotografije i slati mu uznemirujuće snimke, prijeteći da će se slična stvar dogoditi i njemu ukoliko ne pošalje fotografije.
