Direktna linija Vašington–Moskva: Tramp najavljuje ekonomski preporod poslije mira u Ukrajini

Predsjednici Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država, Vladimir Putin i Donald Tramp, razgovarali su danas telefonom o modalitetima okončanja sukoba u Ukrajini i rezultatima nedavne diplomatske turneje američkih izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera.

Kako je potvrdio pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov, razgovor je trajao tačno sat vremena, ocijenjen je kao konstruktivan i izuzetno otvoren, a zbog povjerljivog karaktera dijaloga ruska strana nije iznosila sve pojedinosti.

Tramp traži brzi mir i najavljuje ekonomsku saradnju

Prema riječima Ušakova, američki predsjednik je tokom razgovora jasno naglasio da ratna dejstva u Ukrajini moraju biti zaustavljena u što kraćem roku.

Tramp smatra da bi završetak vojnog konflikta otvorio prostor za sveobuhvatnu obnovu odnosa između Vašingtona i Moskve, s posebnim akcentom na trgovinsku i ekonomsku saradnju koja bi, kako je navedeno, objema stranama donijela ogromne koristi. Šef Bijele kuće je posebno zainteresovan da se opipljiv diplomatski napredak postigne u okviru njegovog aktuelnog mandata.

Putin predočio procjenu sa fronta

Ruski lider je tokom jednočasovnog poziva predočio svoju procjenu trenutne situacije na terenu, pri čemu se razgovaralo o konkretnim koracima koje Sjedinjene Države mogu preduzeti kako bi se ratne operacije obustavile.

Obojica lidera pozitivno su ocijenila ulogu američkih pregovarača Vitkofa i Kušnera, koji su tokom vikenda boravili u Moskvi, a zatim u Kijevu razgovarali sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Uprkos pojačanoj diplomatiji, Moskva napominje da konačni mirovni sporazum još nije definisan zbog dubokih neslaganja sa Kijevom u vezi sa teritorijalnim pitanjima i bezbjednosnim garancijama.

„Rusija ne prijeti evropskim zemljama”

Jedna od ključnih tema bila je i bezbjednosna arhitektura na evropskom kontinentu. Putin je poručio da Rusija nema nikakve agresivne ambicije prema evropskim državama, ocijenivši da se narativ o „ruskoj prijetnji” namjerno koristi kao alibi za enormno podizanje vojnih budžeta u Evropi.

Dvojica lidera postigla su saglasnost o nastavku humanitarnih aktivnosti, s fokusom na dalje razmjene ratnih zarobljenika, uz dogovor da direktna komunikacija između šefova dvije velesile ostane stalno otvorena.