Desetine optuženih i osuđenih za ratne zločine nedostupne pravosuđu BiH

Sud Bosne i Hercegovine je raspisao potjernice za više od 60 osoba koje je Državno tužilaštvo optužilo za ratne zločine, među kojima se nalaze i pravosnažno osuđeni.

Iz Suda navode da su među najčešćim razlozima nedostupnosti optuženih i osuđenih odlazak u zemlju čiji su državljani a koja ne izručuje vlastite državljane, kao i nepostojanje odgovarajućeg ugovora o izručenju. Problem dodatno mogu usložnjavati različita pravna tumačenja krivičnih djela u različitim državama.

Najveći broj predmeta međunarodne pravne pomoći, Ministarstvo pravde BiH ima sa Srbijom, Hrvatskom, Njemačkom, Sjedinjenim Američkim Državama i Austrijom, uključujući i postupke izručenja osoba za kojima su raspisane potjernice.

Prema podacima evidentiranim u informacionom sistemu Ministarstva za upravljanje predmetima u posljednjih deset godina evidentirano je 48 predmeta u kojima su drugim državama upućeni zahtjevi za izručenje osoba zbog krivičnih djela ratnih zločina. Jedan od tih zahtjeva upućen je Crnoj Gori i tom zahtjevu je udovoljeno. U pojedinim predmetima zahtjevi su odbijeni, dok se određeni broj još uvijek nalazi u postupku.

Među pravosnažno osuđenim koji su izbjegli izdržavanje kazne, prema podacima Suda BiH, jesu Momir Savić i Vukadin Spasojević, osuđeni na 17 odnosno 11 godina zatvora za zločine u Višegradu, zatim Mirko Todorović, osuđen na 13 godina zatvora zbog zločina na području Bratunca, kao i Boško Lukić i Dragan Despot, osuđeni na 14 i 18 godina zatvora zbog zločina u Ključu, te Nedžad Tinjak, koji je zbog zločina na području Mostara osuđen na 14 godina zatvora.

Nedostupan je Dragan Marjanović, osuđen na 14 godina zatvora za zločine u Tesliću, Miroslav Duka, koji je osuđen na 12 godina zatvora za zločine u Bileći, potom Ilija Zorić i Zoran Stojnić, osuđeni na 20 odnosno osam godina zatvora za zločine na području Prijedora. Mićo Jurišić, također osuđen za zločine na području Prijedora na 11 godina zatvora, nedostupan je pravosuđu. U bjekstvu je i Simo Stupar, osuđen na 12 godina zatvora za zločine u Vlasenici, Rajko Karlica, koji je osuđen na 15 godina zatvora za zločine na području Bosanskog Novog, kao i Ilija Jurić, osuđen na šest godina zatvora zbog zločina u Odžaku. Miodrag Mitrašinović je postao nedostupan prije nego je postala pravosnažna presuda za otmicu i ubistvo putnika iz voza u Štrpcima, kojom je osuđen na 13 godina zatvora.

Na spisku nedostupnih je i Novak Đukić, osuđen na 20 godina zatvora što je, kao komandant Taktičke grupe “Ozren” Vojske Republike Srpske, 25. maja 1995. naredio artiljerijskom vodu da iz topova granatira grad Tuzlu, usljed čega je došlo do masakra na Kapiji, kada je ubijeno više od 70 osoba.

Sakib Mahmuljin, bivši komandant Trećeg korpusa Armije BiH, napustio je Bosnu i Hercegovinu nakon što je u aprilu 2022. pravosnažno osuđen na osam godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih 1995. na području Vozuće i Zavidovića. Prema navodima njegove odbrane, Mahmuljin je otišao u Tursku na liječenje. Od Turske je zatraženo njegovo izručenje, ali su tamošnje vlasti saopštile da Mahmuljin nije lociran na njihovoj teritoriji.

Među pravosnažno osuđenim koji nisu navedeni na spisku Suda BiH i za koje je izdat nalog za raspisivanje međunarodne potjernice ne nalazi se ime Dušana Milunića, osuđenog na 12 godina zatvora za zločine na području Prijedora.

Iz Suda pojašnjavaju da mogu izdati naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice, odrediti pritvor i inicirati postupak izručenja kada se optužena ili pravosnažno osuđena osoba nalazi van BiH. Ekstradicija se ostvaruje diplomatskim putem preko Ministarstva pravde BiH, koje je centralni organ za međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim stvarima. U slučaju pravosnažno osuđenih moguće je, zavisno od okolnosti, koristiti i mehanizme ustupanja izvršenja kazne.

Iz Suda dalje navode kako ne vode posebnu evidenciju o tome koliko se nedostupnih osoba nalazi u inostranstvu, niti koliko je raspisanih potjernica realizovano.

Iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH navode da su u Interpolovoj bazi trenutno aktivne 174 međunarodne potjernice raspisane na zahtjev pravosudnih organa u BiH zbog krivičnih djela ratnog zločina, genocida i zločina protiv civilnog stanovništva.

Od optuženih za ratne zločine je i nekoliko bjegunaca koji su pravosuđu postali nedostupni po okončanju prvostepenog postupka. Među njima su Mile Ujić, optužen za zločine u Rogatici, i Elvir Mumimović, koji se tereti za zločine u Sarajevu. Mirko Vručinić, optužen za zločine u Sanskom Mostu, prije šest godina je postao nedostupan u periodu kada je njegova odbrana trebala dati završnu riječ nakon petogodišnjeg suđenja, te je za njim raspisana potjernica. I Dušan Kuzmanović, optužen za zločine u Tesliću, pred sami kraj prvostepenog postupka postao je nedostupan pravosuđu.

Pažnju javnosti je prije nekoliko godina privuklo raspisivanje potjernice za Milomirom Savčićem, optuženim za pomaganje u genocidu u Srebrenici, i to nakon što mu je određen pritvor zbog prekršenih mjera zabrane, tačnije istupa u medijima. U Savčićevom predmetu je ranije održano nekoliko ročišta na kojima su saslušavani svjedoci Tužilaštva BiH. Osim Savčića, zbog genocida i zločina protiv čovječnosti u Srebrenici, nedostupno je još 10-ak osoba, te su iz Tužilaštva BiH nedavno odgovorili da su za njima i dalje na snazi potjernice, bez obzira što su neki procesuirani u Srbiji.

Iz Suda BiH navode da su na spisku nedostupnih za Srebrenicu Aleksa Golijanin i Nedeljko Milidragović, protiv kojih se u Beogradu godinama vodi postupak s još nekoliko optuženih za ubistva u Kravici.

Osim za Srebrenicu, najviše nedostupnih optuženih je za zločine u Prijedoru, te su, pored osuđenih, potjernice raspisane za Željkom Rudakom, Dragomirom Šaponjom i Miodragom Vujičićem.

I Rajko Drljača, optužen za zločine u Banjoj Luci, postao je nedostupan nakon nekoliko održanih ročišta, dok je u bjekstvu i Ranko Grab, koji se tereti za zločine na području Bosanskog Novog. Nedostupni Dušan Spasojević je u dva predmeta optužen za zločine na području Zvornika, dok je Miodrag Nikačević ranije osuđen za zločine u Foči, ali mu nekoliko godina kasnije nije uručena nova optužnica.

Naredba za raspisivanje centralne i međunarodne potjernice nedavno je izdata i za Milenkom Samardžijom, optuženim za zločine u Bijeljini 1992. godine.

Na jednoj od sjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine je rečeno da je blizu 300 osoba osumnjičenih i optuženih za ratne zločine nedostupno pravosuđu, od čega je pred Sudom BiH 106 predmeta protiv nedostupnih lica.

Izvor: detektor.ba