text size
Diploma više nije garancija sigurnog posla, a znanje koje danas steknemo može za nekoliko godina postati nedovoljno. U svijetu u kojem se sve više mijenja način rada, ali i opis poslova, mladima će za budućnost trebati više, veća sposobnost da uče, prilagođavaju se, kritički razmišljaju, koriste tehnologiju, ali i vještine koje tehnologija teško može zamijeniti.
"Budućnost neće pripasti onima koji znaju najviše, nego onima koji znaju postaviti pravo pitanje, povezati ideje, razumjeti ljude i koristiti tehnologiju na pametan način", objašnjava Mersiha Mima Mehić, generalna direktorica Alma Career BH, u razgovoru za Bloomberg Adriju.
Prema njenim riječima, obrazovni sistemi se još uvijek u velikoj mjeri zasnivaju na modelu koji je oblikovan tokom industrijske revolucije. Standardizacija, dobne grupe, fiksni nastavni planovi, testiranja i priprema za orgaizirano tržište rada dugo su imali smisla u svijetu koji je tražio veliki broj ljudi sa sličnim skupom znanja.
Danas je situacija drugačija.
Internet je znanje učinio dostupnijim nego ikada, društvene mreže omogućile su pojedincima da grade vlastitu publiku i lični brend, dok umjetna inteligencija već sada dodatno mijenja način na koji učimo i radimo.
Zato će, smatra Mehić, važnije od same diplome biti ono što osoba može uraditi sa svojim znanjem.
"Diplome su dugo smatrane ulaznicom za siguran posao i garancijom za kompetentnost. Međutim, mi već duže vremena živimo realnost u kojoj diploma nema tu snagu", pojašnjava.
Depositphotos
Izdvojili smo deset vještina koja će, s današnje tačke gledišta, biti krucijalne u budućnosti.
Sposobnost stalnog učenja
Najvažnija vještina već danas, ali definitivno i u budućnosti, mogla bi biti upravo spremnost da se stalno uči.
Znanja, tehnologije i poslovni modeli mijenjaju se brže nego što obrazovni programi mogu pratiti te promjene. Zbog toga ono što neko nauči danas možda neće biti dovoljno za posao koji će raditi za deset godina.
"Nije dovoljno samo posjedovati određeno znanje, važnije je biti sposoban brzo učiti, povezivati nova znanja i prilagođavati ih novim okolnostima. Posebnu vrijednost imat će ljudi koji uz stručnost imaju sposobnost da se brzo prilagode, nauče novo i po potrebi 'oduče' ono što više ne daje vrijednost", kaže Mehić.
Drugim riječima, djecu i mlade neće biti dovoljno naučiti odgovorima. Važno će biti naučiti ih kako da dođu do novih odgovora.
Sposobnost prilagođavanja
Ako se tržište rada mijenja, mijenjat će se i poslovi. Neka zanimanja će nestajati, druga će nastajati, a brojna će se značajno transformirati. Zato će sposobnost prilagođavanja biti važnija do toga da neko cijeli svoj radni vijek ostane vezan za jednu profesiju ili skup vještina.
Mehić navodi da će već do 2030. godine, značajan dio današnjih najtraženijih vještina izgubiti relevantnost, dok će velikom dijelu radne snage biti potrebno dodatno usavršavanje ili prekvalifikacija.
Kritičko razmišljanje
U vremenu kada je gotovo svaka informacija dostupna u nekoliko sekundi, problem više nije doći do informacije. Problem je znati šta je tačno, relevantno i korisno.
Kritičko razmišljanje zato postaje jedna od ključnih vještina.
Mladi će morati znati prepoznati pouzdane izvore, postavljati pitanja, provjeravati informacije i donositi zaključke, umjesto da prvi ponuđeni odgovor prihvate kao tačan.
Depositphotos
To je naročito važno u vremenu AI, koja brzo može ponuditi odgovore, ali ne znači nužno da je taj odgovor ispravan ili primjenjiv. Naravno, ne znamo šta budućnost donosi i možda AI ponudi mnogo više od trenutno očekivanog. Bez daljnjeg, bit će dio života narednih generacija, ali upravo iz tog razloga je važno održati i razviti kritičko razmišljanje, bez olakšica umjetne inteligencije.
Postavljanje pravih pitanja
U budućnosti prednost neće imati samo onaj ko zna najviše, već onaj ko zna šta treba pitati. Sposobnost postavljanja dobrog pitanja postaje važna upravo zato što tehnologija može ponuditi ogroman broj odgovora.
"Budućnost neće pripasti onima koji znaju najviše, nego onima koji znaju postaviti pravo pitanje, povezati ideje, razumjeti ljude i koristiti tehnologiju na pametan način", kaže Mehić.
To znači učiti mlade da budu znatiželjni, da propituju pretpostavke i da problemu pristupe iz više uglova.