DEMANTI 'INFO MEDIA GROUP': U tekstu 'TROJKA U BIZNISU: Sarajevo finansira firme povezane s političkim vrhom RS-a' izneseni neistiniti navodi
„Info Media Group; d.o.o. Banja Luka, ul. Braće Pišteljića broj 1, ,Info Media Group „ PJ Saraevo, ul. Generala Mehmeda Alagića 6, lamela 2A, JIB 440150000004, zastupano po zastupniku po zakonu/zamjeniku direktoru Damiru Pušiču, a isti po punomoćniku Mirzi Bajroviću, advokatu iz Banja Luke uputila je demanti za ispravku neistinitih navoda u tekstu koji je "Slobodna Bosna" prenijela TROJKA U BIZNISU: Sarajevo finansira firme povezane s političkim vrhom RS-a?
Njihov demanti prenosimo u cijelosti:
PREDMET: Zahtjev za hitnu objavu ispravke i demantija neistinitih navoda (zaštita ugleda i pravnih interesa društva Info Media Group d.o.o. Banja Luka), dostavlja se Privredno društvo „Info Media Group d.o.o. Banja Luka, ul. Braće Pišteljića broj i, JIB 4402150000004, zastupano po punomoćniku Mirzi Bajroviću, advokatu iz Banja Luke (dalje u tekstu: „Podnosilac zahtjeva) u skladu s članom 8. Zakona o zaštiti od kleveti Republike Srpske, podnosi „Slobodna.ba d.o.o. Sarajevo, ul. Musala broj i, JIB 4202377320006 (u daljem tekstu: „Medij,) pisani Zahtjev za hitnu objavu ispravke i demantija neistinitih navoda (zaštita ugleda i pravnih interesa) Podnosioca zahtjeva, povodom teksta objavljenog 19.2.2026. godine na internet stranici/web portalu Medija https://slobodna.b-4/ pod nazivom ,Trojka u biznisu: Sarajevo finansira firme povezane s političkim vrhom RS-a; čiji sadržaj je prethodno objavljen na internet stranici/web portalu https://stav.ba/, a potom preuzet, ponovo objavljen i dalje prenešen, u kojem se Podnosilac zahtjeva bez ikakvog pravnog osnova dovodi u vezu sa navodnim „političkim pokroviteljstvom,
„logističkom podrškom,", „ekonomskim namirivanjem" i „interesnom simbiozom" čime se sugeriše
postojanje posebnih i privilegovanih odnosa Podnosioca zahtjeva sa političkim strukturama u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: „Zahtjev").
U predmetnom tekstu Podnosilac zahtjeva se, bez ikakvog pravnog osnova direktno i posredno dovodi u vezu sa navodnim „političkim pokroviteljstvom, „logističkom podrškom, „ekonomskim namirivanjem; i ,interesnom simbiozom;, čime se stvara lažna i pravno neutemeljena percepcija postojanja posebnih privilegovanih odnosa Podnosioca zahtjeva sa političkim strukturama kako na nivou entiteta tako i na nivou Bosne i Hercegovine. Takvo imputiranje ne postoji ni u činjenicama, ni
u pravno relevantnim okolnostima i nema nikakvo uporište u stvarnim događajima ili dokumentovanim vezama, te predstavlja konstrukciju podobnu da kod prosječnog čitaoca izazove uvjerenje o postojanju političkog protektorata, nedozvoljenog uticaja ili prikrivene odgovornosti Podnosioca zahtjeva. Sporni navodi Medija ne predstavljaju vrijednosni sud niti legitimnu novinarsku
kritiku, več isključivo objektivno neprovjerene i neistinite tvrdnje koje prevaillaze granice dopuštenog javnog informisanja. Njihovom objavom i daljim širenjem Medij je izvršio protivpravnu radnju koja ima obilježja klevete, s potencijalom da prouzrokuje ozbiljnu štetu ugledu, poslovnom integritetu i tržišnoj reputaciji Podnosioca zahtjeva, kako na teritoriji Bosne i Hercegovine, tako i na medunarodnim tržištima na kojem Podnosilac zahtjeva posluje.
Potpuno je pravno neodrživo i neprihvatIjivo bilo kakvo dovođenje Podnosioca zahtjeva u kontekst navodnih „organskiht; „interesnih; veza sa političkim vrhom Republike Srpske, Federacije Bosne Hercegovine i Bosne i Hercegovine, te insinuiranje da poslovni uspjeh Podnosioca zahtjeva proizlazi iz političkog patronata ili međuentitetskih političkih dogovora. Navedene tvrdnje nisu potkrijepljene nijednim relevantnim dokazom, niti je protiv Podnosioca zahtjeva pokrenut ili vođen bilo kakav
postupak koji bi upućivao na postojanje nezakonitog pogodovanja, političkog uticaja ili zloupotrebe javnih sredstava. Stvaranje utiska da Podnosilac zahtjeva predstavlja „sponu između političkih elita ili instrument političkog namirivanja prelazi granice vrijednosnog suda i ulazi u domen činjenične tvrdnje podobne za dokazivanje. U odsustvu dokaza, takve tvrdnje imaju karakter objektivno neosnovane imputacije
Nadalje, iako se u tekstu povremeno aludira na saobraćajnu nesreću u Sarajevu, takve implikacije nemaju nikakvo pravno ili činjenično uporište i ne mogu opravdati imputiranje političkih privilegija ili veza. Objavljenim spornog sadržaja stvorena je percepcija da postojanje ugovora o oglašavanju ima uticaj na odluke o zadržavanju određenih vozila u saobraćaju, te posredno i na nastanak same saobraćajne nesreće. Njeno iznošenje, u kontekstu tragičnog događaja, predstavlja kvalifikovani oblik
klevetničkog izražavanja, budući da je podobno da izazove ozbiljnu štetu ugledu, povjerenju poslovnih partnera i tržišnoj reputaciji Podnosioca zahtjeva.
Prema važećem krivičnom zakonodavstvu u Republici Srpskoj (Bosna i Hercegovina), iznošenje ili pronošenje neistinitih tvrdnji kojima se drugome nanosi šteta po čast i ugled predstavlja biće krivičnog djela klevete. Bitna obilježja ovog krivičnog djela ogledaju se u postojanju objektivno neistinite tvrdnje o određenoj činjenici, njenom saopštavanju trećim licima, te podobnosti takve tvrdnje da prouzrokuje štetnu posljedicu po ugled oštećenog. Svjesno iznošenje ili širenje takvih neistinitih navoda, uz svijest o njihovoj štetnosti, predstavlja umišljajno postupanje koje povlači zakonom propisane sankcije. U konkretnom slučaju, objavljene neistinite tvrdnje o Podnosiocu zahtjeva imaju karakter činjeničnih navoda i njihovo dalje širenje i održavanje u javnom prostoru predstavlja kontinuiranu povredu prava na ugled, sa potencijalno teškim pravnim posljedicama po
istog.
Svako ignorisanje obaveze da se neistinite informacije isprave ili povuku može se cijeniti kao svjesno istrajavanje u protupravnom postupanju Medija. Normativni okvir Republike Srpske (Bosne i Hercegovine) ne predviđa niti dopušta bilo kakav oblik tolerancije prema postupanju koje se ogleda u svjesnom iznošenju ili pronošenju neistinitih činjeničnih tvrdnji, podobnih da proizvedu štetne posljedice po ugled drugog lica. Svako takvo postupanje, ukoliko ispunjava zakonom propisana
obilježja bića krivičnog djela kleveta, obavezuje nadležne organe na pokretanje i vođenje krivičnog postupka. Odgovorna lica, za koja se utvrdi da su svjesno i protivpravno iznosila ili širila neistinite činjenične navode, snose krivičnu odgovornost u punom kapacitetu, uz primjenu zakonom propisanih sankcija, srazmjerno težini povrede i nastalim posljedicama.
Međutim, protivpravnost predmetnog postupanja Medija ne iscrpljuje se u krivičnopravnoj sferi. Iznijete i dalje distribuirane neistinite tvrdnje istovremeno konstituišu građanskopravnu odgovornost. Objavljivanjem spornog sadržaja kojim se Podnosiocu zahtjeva imputiraju navodne „organske; i „interesne; veze sa političkim vrhom Republike Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine, bez postojanja pravno relevantne osnove, ostvarena je nedopuštena povreda prava ličnosti pravnog lica, čime je otvoren osnov za ostvarivanje sudske zaštite u parničnom postupku. U pogledu obima naknade, primjenjuje se načelo potpune reparacije, prema kojem oštećeni ima pravo da bude doveden u imovinsko stanje u kojem bi se nalazio da štetna radnja nije preduzeta. To podrazumijeva kako naknadu stvarne štete i naknadu izmakle dobiti, tako i naknadu
štete po osnovu umanjenja tržišne vrijednosti društva. Izmakla dobit se, pritom, ne posmatra hipotetički ili apstraktno, već kao konkretan i dokaziv gubitak prihoda koji stoji u neposrednoj uzročno posljedičnoj vezi sa objavljenim sadržajem. Takav gubitak može se ogledati u prekidu ili zastoju realizacije postoječih ugovora, odustajanju potencijalnih partnera, smanjenju obima
poslovanja, narušavanju kreditnog boniteta i slabljenju konkurentske pozicije na tržištu.
Navedene posljedice dovode do umanjenja tržišne vrijednosti (tržišne kapitalizacije) društva, što predstavija mjerijivu imovinsku štetu koja može iznositi više miliona KM.
Posebnu pravnu težinu u ocjeni intenziteta i razmjera štete ima nesporna činjenica da Podnosilac zahtjeva predstavlja međunarodno etabliranu kompaniju sa kontinuitetom poslovanja od dvadeset dvije godine (prisutna na tržištu Kantona Sarajevo od 2006. godine), koja svoju djelatnost obavlja putem zavisnih i povezanih društava na teritoriji više država. Poslovne aktivnosti realizuju se u jedanaest gradova u Bosni i Hercegovini, sedamnaest gradova u Republici Srbiji, deset gradova u
Republici Hrvatskoj, šest gradova u Crnoj Gori, kao i na teritoriji Ujedinjenih Arapskih Emirata, uz strateški planirano širenje na dodatna tržišta ADRIA regije i druga inostrana tržišta u pogledu kojih su razvojni procesi u toku.
Klijenti Podnosioca zahtjeva, kao i njegovih zavisnih i podzavisnih društava, jesu najveće lokalne, regionalne i multinacionalne kompanije, kojima je od suštinskog značaja poslovna saradnja sa partnerima koji ne predstavljaju reputacioni rizik, imajući u vidu prirodu i obim njihovog poslovanja. Takav obim, trajanje i međunarodna struktura poslovanja nedvosmisleno
potvrđuju da se radi o privrednom subjektu čiji ugled, kredibilitet i profesionalni integritet predstavljaju temeljni nematerijalni kapital i ključnu pretpostavku opstanka i razvoja. U savremenim tržišnim uslovima, reputacija kompanije ovakvog ranga predstavlja odlučujući faktor u uspostavljanju i održavanju ugovornih odnosa, investicionih aranžmana i strateških partnerstava.
Svako javno plasiranje neistinitih činjeničnih tvrdnji koje dovode u pitanje pouzdanost ili poslovnu etiku takvog subjekta proizvodi štetne posljedice višestrukog intenziteta i dalekosežnog karaktera. U uslovima globalne digitalne dostupnosti informacija, sporne objave imaju transgranično dejstvo, čime reputaciona šteta poprima međunarodnu dimenziju. Već su evidentirane konkretne posljedice u vidu otkazivanja poslovnih kampanja od strane pojedinih domaćih i inostranih klijenata, što potvrđuje da se ne radi o hipotetičkoj opasnosti, već o stvarnoj i mjerljivoj šteti, čije je postojanje i visinu moguće jednostavno i neposredno dokazati pred domaćim i inostranim sudovima.
Imajući u vidu vrijednost postojećih i planiranih ugovora i projekata, realno je očekivati da ukupna šteta, uključujući stvarnu
štetu i izmaklu dobit, može doseći višemilionske iznose. Sa aspekta međunarodnog privatnog prava i pravila o međunarodnoj nadležnosti, činjenica da Podnosilac zahtjeva posluje i ostvaruje pravne učinke u više država predstavlja osnov za pokretanje postupaka zaštite prava ne samo pred nadležnim sudovima u Bosni i Hercegovini, već i pred sudovima država u kojima je šteta nastupila ili u kojima sporne objave proizvode pravno relevantne posljedice.
Opšte je poznato da pojedini inostrani pravni sistemi, posebno u oblasti zaštite poslovnog ugleda i komercijalne reputacije,
primjenjuju strožije standarde odgovornosti i dosuđuju znatno više iznose naknade štete, ukljjučujući i izraženu preventivnu i sankcionu komponentu građanskopravne odgovornosti. Stoga se potencijalna odgovornost za iznošenje i širenje neistinitih činjeničnih tvrdnji u konkretnom slučaju ne može posmatrati usko i izolovano, već kao pravno pitanje sa mogućim višestrukim i međunarodnim procesnim implikacijama, koje za odgovorna lica može imati izuzetno ozbiljne finansijske i pravne posljedice.
Nezavisno od imovinske štete, povreda ugleda i reputacije predstavlja samostalan osnov za dosuđivanje pravične novčane naknade nematerijalne štete. Sudska praksa dosljedno polazi od stanovišta da je ugled pravnog lica zaštićeno dobro, te da njegova povreda, ukoliko je rezultat protivpravnog postupanja, opravdava dosuđivanje pravične satisfakcije, nezavisno od postojanja i visine materijalne štete.
U predstojećem parničnom postupku biće zahtijevana potpuna reparacija, uključujući zakonsku zateznu kamatu od dana nastanka štete do konačne isplate, kao i objavljivanje pravosnažne presude o trošku tuženog u istom mediju i na istovjetan način na koji su objavljene sporne informacije.
Ovim putem se poziva Medij, da bez odlaganja, a najkasnije u roku od 8 (osam) dana od dana prijema ovog Zahtjeva, u skladu sa važećim propisima Bosne i Hercegovine, pravilima profesionalne odgovornosti standardima dužne novinarske pažnje, na internet stranici/web portalu objavi potpunu, jasnu i nedvosmislenu ispravku neistinitih tvrdnji.
Ispravka (demanti) mora biti objavljen na potpuno jednak način kao i sporni tekst u istom vremenskom trajanju, a ne u izmijenjenom, umanjenom ili formalno zadovoljavajućem obliku. To znači da mora biti objavljena na naslovnoj
stranici portala, na mjestu i sa vidljivošću uporedivom sa onom koju je imao sporni tekst.
Naslov ispravke mora biti formulisan jasno i nedvosmisleno, istaknut velikim slovima, u istom tipu i veličini
fonta. Grafički, tehnički i vizuelni prikaz, uključujući raspored, format, isticanje i eventualnu upotrebu fotografija, mora biti jednak onome koji je primijenjen kod objave spornog teksta.
Obim i sadržaj ispravke mora biti takav da u potpunosti neutralizuje prethodno objavljene neistinite tvrdnje. Svako
objavljivanje demantija u skrivenoj rubrici, manjim slovima, kraćeg trajanja, bez istaknutog naslova, bez odgovarajuće vidljivosti ili u umanjenom formatu predstavlja suštinsko izbjegavanje obaveze potpune i efektivne ispravke i ne može proizvesti pravni efekat otklanjanja štetnih posljedica.
Dodatno, zahtijeva se da Medij istovremeno i bez odlaganja trajno ukloni sporni tekst sa internet stranice/web portala https://slobod_na.ba / uključujuči sve njegove podstranice, arhive, kategorije i druge digitalne lokacije pod svojom kontrolom, te da onemogući njegovu dalju dostupnost javnosti putem direktnih linkova, pretrage ili bilo kojeg drugog načina pristupa.
Uklanjanje mora obuhvatiti i sve prateće multimedijalne sadržaje, fotografije, naslove, podnaslove i meta-opise povezane sa
spornim tekstom, kako bi se u potpunosti spriječilo dalje širenje i nastanak štetnih posljedica.
Ukoliko Medij u ostavljenom roku ne objavi ispravku na prethodno zahtijevan način, Podnosilac zahtjeva će bez daljeg upozorenja pokrenuti sve raspoložive pravne mehanizme zaštite, uključujući podnošenje krivične prijave nadležnom tužilaštvu, pokretanje parničnog postupka radi naknade štete zbog klevete i izgubljene dobiti, te iniciranje drugih postupaka pred nadležnim regulatornim i sudskim organima. Pored toga, imajući u vidu međunarodni karakter poslovanja Podnosioca zahtjeva
i transgranične posljedice nastale objavljivanjem neistinitih činjeničnih tvrdnji, Podnosilac zahtjeva zadržava pravo da pokrene postupke zaštite svojih prava i pred nadležnim inostranim sudovima, u državama u kojima su posljedice štete nastupile.
Ovo obraćanje ne predstavlja polemiku, već formalno pravno upozorenje pred pokretanje postupaka čije će posljedice biti procesne, finansijske i reputacione prirode. Odgovornost za dalji tok i eskalaciju pravnog spora biće isključivo na onima koji su odlučili da bez pravnog osnova dovedu u vezu Podnosioca zahtjeva sa događajem za koji ono nema nikakvu nadležnost, kontrolu niti odgovornost.