Muzej Republike Srpske ove godine obilježava 96 godina postojanja, a jedan od najvećih izazova u narednom periodu je da obezbijedimo savremen i funkcionalan prostor u kojem bi na pravi način bilo predstavljeno bogato kulturno nasljeđe koje ova ustanova čuva.
Rekao je ovo za "Glas Srpske" Davor Strika, direktor Muzeja Republike Srpske, govoreći o rezultatima rada u posljednjih godinu dana, obnovi muzejskog prostora, velikom iskoraku napravljenom predstavljanjem zmijanjskog veza u Parizu, interesovanju publike, planovima za naredni period i pripremama za veliki jubilej - stoti rođendan muzeja.
Strika, koji je na čelu ove ustanove pet godina, ističe da Muzej Republike Srpske već 96 godina svjedoči o istoriji, kulturi i tradiciji ovih prostora, kao centralna muzejska ustanovu Republike Srpske.
- Osnovan kao Muzej Vrbaske banovine, tokom decenija je prerastao u centralnu muzejsku ustanovu Republike Srpske, koja danas čuva hiljade predmeta od neprocjenjivog istorijskog, umjetničkog i kulturnog značaja. U periodu proteklih pet godina, koliko sam imao priliku i čast da budem na čelu ove institucije, realizovan je veliki broj izložbi i projekata, a posebna pažnja posvećena je modernizaciji muzejskog prostora, promociji kulturnog nasljeđa i približavanju muzeja novim generacijama, rekao je Strika.
GLAS: U zgradi muzeja gotovo neprestano traju neki radovi. Na čemu trenutno radite?
STRIKA: Trudimo se da prostor koji je star više od 40 godina adaptiramo, modernizujemo i što više prilagodimo posjetiocima koji žele da vide moderan muzej. To nije jednokratan proces, već posao koji zahtijeva vrijeme, sredstva i kontinuitet. Trenutno su pri kraju radovi na recepciji i suvenirnici. To nam je posebno važno, jer je to prvi kontakt koji posjetilac ima sa muzejom. Želimo da već na samom ulazu svi znaju da su dobrodošli i da je ono što mi baštinimo vrijedno njihovog vremena, ali i novca koji izdvajaju za ulaznicu.
GLAS: Muzej Republike Srpske svakog septembra ima poseban razlog za slavlje. Ove godine obilježavate 96 godina postojanja. Šta je obilježilo rad muzeja u posljednjih godinu dana?
STRIKA: Iza nas je još jedna veoma dinamična i uspješna godina. Uradili smo dosta toga, prije svega kada je riječ o unapređenju prostora i uslova za predstavljanje naše bogate muzejske građe. Djelimično je završeno renoviranje izložbenog prostora, postavljena je nova rasvjeta u stalnoj postavci, dobili smo novi prostor za istoriju umjetnosti, a adaptiran je i arheološki dio muzeja. To su značajni pomaci za našu ustanovu, jer želimo da ono što čuvamo bude predstavljeno na savremen, kvalitetan i posjetiocima pristupačan način.
GLAS: Pet godina ste na čelu muzeja. Kada pogledate taj period, na šta ste najviše ponosni?
STRIKA: Bilo je mnogo projekata i teško bih mogao da izdvojim samo jedan. Realizovane su desetine izložbi, kako naših kustosa, tako i umjetnika i kulturnih ustanova iz regiona. Maksimalno smo radili na promociji onoga što čuvamo i njegujemo u muzeju. Posebno sam ponosan na službenu posjetu Parizu u aprilu ove godine, gdje smo predstavili izložbu "Zmijanjski vez - svjetsko nematerijalno kulturno nasljeđe". Imali smo ozbiljne i veoma ohrabrujuće razgovore sa predstavnicima Luvra. Biti u prilici da iz prve ruke vidite kako funkcioniše jedan od najpoznatijih muzeja na svijetu za nas je bilo izuzetno iskustvo i prilika da mnogo toga naučimo. U martu smo otvorili i izložbu "Žene u srednjem vijeku", autorke istoričarke Aleksandre Popić, koja je privukla veliku pažnju javnosti. Svaka izložba i svaki realizovani projekat na svoj način predstavljaju dio onoga što smo radili tokom prethodnog perioda.
