Danas je Sveti Jovan: Jedna stvar je strogo zabranjena

Ovaj praznik, koji slijedi odmah nakon Bogojavljenja, posvećen je proroku koji je krstio Isusa Hrista i postao simbol nepokolebljive vjere i istinoljubivosti.

Sveti Jovan Krstitelj u hrišćanskoj tradiciji zauzima posebno mjesto, odmah uz Bogorodicu. Nazvan je Pretečom jer je najavljivao dolazak Spasitelja, i Krstiteljem jer je upravo on u rijeci Jordan krstio Gospoda. Njegov značaj je toliki da se na ikonostasima uvijek slika s desne strane Hrista, prikazan kao onaj koji spaja stari i novi svijet.

Sveti Jovan je stradao jer je hrabro govorio istinu i ukazivao na nepravdu, ne plašeći se ni moćnika ni smrti. Zbog toga se on slavi kao zaštitnik istine i poštenja. Vjeruje se da na ovaj dan svako treba da "pogleda u sebe", traži oproštaj za grijehe i održi svaku datu riječ, jer Sveti Jovan bdi nad pravdom.

Jedna od najljepših odlika Jovanjdana u srpskoj tradiciji jeste slavljenje duhovnog srodstva. Sveti Jovan se smatra vrhovnim zaštitnikom kumstva i pobratimstva. U narodu je duboko ukorijenjeno vjerovanje da je kumstvo „po Bogu i Svetom Jovanu“ svetinja koja se ne krši. Nekada je bio običaj da se upravo na današnji dan sklapaju nova kumstva i bratime prijatelji, jer se vjerovalo da će svetitelj lično biti svjedok i čuvar te neraskidive veze.

Iako je Jovanjdan dan velikog slavlja, prate ga i određena vjerovanja koja su se kroz vijekove prenosila s koljena na koljeno. Većina ovih običaja proističe iz dubokog strahopoštovanja prema svetiteljevom isposničkom životu i njegovom stradanju:

U mnogim krajevima, naročito u Republici Srpskoj i Srbiji, na ovaj dan se u ruke ne uzima nož, niti bilo kakvo oštro oruđe. Hljeb se na slavskoj trpezi ne siječe, već se lomi rukama, kako bi se iskazalo poštovanje prema svetitelju.

Postoji običaj da se na ovaj dan ne jede i ne pije ništa crvene boje (poput jabuka, paradajza ili crvenog soka). Crvena boja u narodnoj svijesti simbolizuje krv i stradanje ovog proroka, pa se vjernici uzdržavaju od nje kako bi obilježili dan u miru i smjernosti.

Pošto je Jovan Krstitelj bio propovjednik pokajanja, vjeruje se da ovaj praznik treba provesti u krugu porodice, bez pretjerane buke i suvišnog veselja.

Pravilo za pripremu slavskog ručka zavisi od dana u sedmici u koji praznik pada. Ukoliko je Jovanjdan u srijedu ili petak, trpeza mora biti posna. Budući da je ove godine 20. januar utorak, pravoslavni domaćini slavu proslavljaju uz mrsna jela, uz obavezan slavski kolač, žito, vino i zapaljenu svijeću.