Danas su Časne verige Svetog apostola Petra: praznik koji narod duboko poštuje
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju praznik Časnih veriga Svetog apostola Petra, koji, iako nije upisan crvenim slovom u crkvenom kalendaru, u narodu ima izuzetan značaj i duboko poštovanje.Kod pojedinih porodica ovaj dan se praznuje i kao krsna slava, slično kao Časni krst.
Prema hrišćanskom predanju, apostol Petar je bio okovan u dvoje veriga kada ga je car Irod bacio u tamnicu.Dok je spavao između dvojice stražara, javio mu se anđeo Gospodnji, probudio ga i izveo iz tamnice, pri čemu su veriga same spale sa njega, kako je zabilježeno u Djelima apostolskim.
Nakon čudesnog izbavljenja, apostol Petar nastavio je svoju misiju propovijedanja riječi Božje u drugim krajevima.Vjeruje se da su jerusalimske verige hrišćani tajno čuvali i prenosili s koljena na koljeno puna četiri vijeka, a danas se, prema predanju, nalaze u Crkvi Svetog Petra u Rimu.
Narodno vjerovanje pripisuje ovim verigama veliku iscjeliteljsku moć, te se smatra da pomažu u liječenju različitih bolesti.Zbog toga se praznik Časnih veriga doživljava kao dan zaštite, zdravlja i duhovne snage.
U narodu se ovaj praznik naziva i Verige, Verižnjaci, Kuke ili Verigice, a obilježava se najčešće radi zaštite od vatre, groma i drugih nepogoda, kako bi se sačuvali domovi, stoka i ljetina.
Po narodnim običajima, na ovaj dan vezuju se kućne verige kako bi se, simbolično, zvijerima „svezale čeljusti“.Izbjegavaju se teški poslovi, posebno oni koji uključuju igle, makaze i predmete koji se vezuju ili sijeku.
Praznik se, prema vjerovanju, svetkuje i radi zaštite od kuge, dok stočari u zoru zahvataju nenačetu vodu sa izvora i njome prskaju stoku, kako bi napredovala.Isto čine i ratari, koji vodom prskaju žito u koševima.
Prema narodnom predanju, na Časne verige ne šije se odjeća, jer se vjeruje da bi onaj ko je nosi mogao stradati od groma, a smatra se i da od ovog dana počinje period blažeg vremena.