U Prijedoru će danas biti obilježen Dan bijelih traka, u znak sjećanja na žrtve, civile nesrpske nacionalnosti, ubijene tokom agresije na BiH od 1992. do 1995. godine.
Dan bijelih traka obilježava se u znak sjećanja na 31. maj 1992. godine, kada je krizni štab Prijedora, na čelu sa Srpskom demokratskom strankom (SDS), izdao naredbu kojom je nesrpskom stanovništvu naređeno isticanje bijelog platna na domovima.
Istom naredbom Bošnjaci i Hrvati su na javnim mjestima na nadlakticama morali nositi bijele trake.
- Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ovim ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice - stajalo je u naredbi.
U zločinima koji su uslijedili u Prijedoru i okolnim mjestima ubijeno je 3.176 osoba, među kojima je 102 djece. Oko 30.000 Prijedorčana nesrpske nacionalnosti prošlo je kroz logore Trnopolje, Omarska i Keraterm.
Pored logora, zločine u Prijedoru obilježila su i masovna ubistva civila. Među najtežim zločinima bila je egzekucija na Korićanskim stijenama na Vlašiću u augustu 1992. godine, kada su pripadnici interventnog voda prijedorske policije ubili više od 200 Bošnjaka i Hrvata, a njihova tijela bacili u duboku provaliju.
S ciljem prikrivanja tragova zločina, posmrtni ostaci žrtava premještani su u masovne grobnice širom Bosanske krajine. Najveća masovna grobnica, Tomašica, otkrivena je tek 2013. godine nakon višedecenijske šutnje o njenoj lokaciji. Iz Tomašice i sekundarne grobnice Jakarina Kosa ekshumirani su posmrtni ostaci stotina žrtava, a forenzičke analize potvrdile su brojne dokaze o sistematskim strijeljanjima.
Gradske vlasti u Prijedoru, na sjeverozapadu BiH, ne dozvoljavaju nijedno spomen obilježje u znak sjećanja na ubijene Prijedorčane.
U Prijedoru je, prema popisu stanovništva iz 1991. godine, prije rata, živjelo više od 112.000 stanovnika. Oko polovine stanovništva činilo je nesrpsko stanovništvo.
Prema popisu iz 2013. godine, u Prijedoru živi nešto više od 89.000 stanovnika. Od toga broja, nesrpsko stanovništvo danas čini tek trećinu.
Za zločine u Prijedoru, prema informacijama udruženja žrtava, dosad je doneseno oko 50 pravosnažnih presuda i izrečene kazne od oko 800 godina zatvora.
