"Cunami naftnog šoka tek počinje": Zašto bi Putin mogao biti najveći dobitnik rata u Iranu?
Gotovo preko noći, američki predsjednik Donald Trump ponudio mu je rješenje. Američko-izraelski napadi na Iran doveli su do naglog rasta cijena nafte, čime je ojačan glavni izvor prihoda Kremlja i Putinu olakšano da nastavi finansirati ratne napore.
Nakon što je Izrael ovog vikenda bombardovao iranska naftna postrojenja, referentne cijene sirove nafte skočile su iznad 100 dolara po barelu, dosegnuvši najviši nivo od ljeta 2022. godine, kada su tržišta naglo reagovala nakon ruske potpune invazije na Ukrajinu, navodi Politico.
Za Rusiju, rast cijena nafte predstavlja ekonomski dobitak u ključnom trenutku, dok su troškovi četverogodišnjeg rata u Ukrajini prijetili da prerastu u domaću ekonomsku krizu. Napad na Iran može potkopati tvrdnju Moskve da stoji uz svoje saveznike, ali već sada koristi ruskoj ekonomiji i, posredno, njenom ratu protiv Ukrajine, ostavljajući Kremlj u dobroj poziciji da postane jedan od glavnih dobitnika šireg sukoba na Bliskom istoku.
Ekonomski preokret
Prije samo nekoliko sedmica raspoloženje među ruskom ekonomskom elitom bilo je veoma sumorno. Plan budžeta ruskog ministarstva finansija za ovu godinu polazio je od pretpostavke da će cijena ruske nafte Urals, glavne izvozne mješavine, iznositi oko 59 dolara po barelu. Međutim, u januaru su prihodi od energije pali na najniži nivo od 2020. godine, uz slabe porezne prihode.
Dok su zapadne sankcije, visoke kamatne stope i nedostatak radne snage opterećivali ekonomiju, nesuglasice između ministarstva finansija i centralne banke o tome kako ublažiti štetu postajale su sve vidljivije.
"To je bilo daleko od kolapsa", rekao je Sergey Vakulenko, viši saradnik u Carnegie Russia Eurasia Center te dodao:
"Ali, vlada se suočavala s teškim izborima morala je smanjivati potrošnju, povećavati poreze, pa čak razmotriti i određeno smanjenje vojnih izdataka".
Zaustavljanje rata u Ukrajini nikada nije bilo opcija, dodao je Vakulenko, ali je postajalo jasno da će Rusija čak i na tom planu morati štedjeti.
Zatim su Izrael i Sjedinjene Američke Države napale Iran. Dok je Teheran uzvratio i sukob prerastao u regionalni rat, brodski promet kroz Hormuški moreuz je zastao, što je dovelo do naglog rasta cijena nafte.
"Odjednom je Moskva dobila ovaj poklon“, rekao je Vladimir Milov, bivši zamjenik ministra energetike i kritičar Kremlja u egzilu.
"Strateška greška"
Umjesto da prodaje naftu po sniženoj cijeni zbog zapadnih sankcija, ruska sirova nafta sada bi mogla postići i višu cijenu jer se njeni glavni kupci Indija i Kina utrkuju da osiguraju zalihe. Štaviše, to bi moglo imati i podršku Amerike.
Pomoćnik Kremlja Kirill Dmitriev na mreži X objavio je niz poruka u kojima tvrdi da "cunami naftnog šoka tek počinje", kritikujući odluku Evrope da se odrekne ruskih energenata kao stratešku grešku.
U ponedjeljak su prokremaljski komentatori dijelili članak iz The Wall Street Journal koji predviđa da bi cijene nafte mogle skočiti čak do 215 dolara po barelu.
Energetski stručnjaci upozoravaju da je prerano da Moskva proglasi pobjedu. Hoće li kriza s Iranom zaista pomoći ruskoj ekonomiji zavisi, prvenstveno od toga koliko dugo će trajati. Milov kaže da bi, da bi to imalo značajan utjecaj, cijene nafte morale ostati na sadašnjem nivou približno godinu dana.
"Jedan ili dva mjeseca visokih cijena sigurno bi pomogli, ali to je neće spasiti", rekao je on.
Postoji još jedan razlog zbog kojeg bi Moskva mogla priželjkivati da se rat nastavi: svakim danom borbi Sjedinjene Američke Države troše zalihe oružja na koje se Ukrajina oslanja u odbrani.
Prema medijskim izvještajima, Rusija je Iranu davala obavještajne podatke kako bi pomogla u gađanju američkih ratnih brodova i aviona.
Atentat na iranskog lidera Ali Hamneija u američko-izraelskom zračnom napadu možda je narušio rusko obećanje da će braniti svoje saveznike, ali bi Putin na kraju mogao zaključiti da je to bila cijena koju je vrijedilo platiti, navodi Politico.