Skupština Crne Gore trebala bi 24. septembra raspravljati o smjeni njezina predsjednika Andrije Mandića jer je uputio saučešće povodom smrti ratnog zločinca Ratka Mladića. To Mandiću nije prvi put da zakuhava situaciju.
Predsjednik crnogorske Skupštine Andrija Mandić, član Nove srpske demokratije (NSD), jedan je od brojnih srpskih političara iz regije koji su se oglasili povodom smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, ali je jedini čija je funkcija zbog toga dovedena u pitanje.
Zbog Mandićevog saučešća porodici Mladić, oporbena Demokratska partija socijalista (DPS) zatražila je smjenu predsjednika parlamenta, a izvanredna sjednica zakazana je za 24. septembra. Iako je ovo treći takav pokušaj u tri godine, ovaj put je inicijativa prikupila podršku 38 od 81 zastupnika, uključujući i neke iz vladajuće većine, piše DW.
Među potpisnicima inicijative su i predstavnici manjinskog bošnjačkog i albanskog naroda. Iako većina i dalje podržava Mandića, ishod glasanja nije posve izvjestan. Mandić je i u prošlosti svojim stavovima, koji su često bili bliži Beogradu nego Podgorici, dovodio zemlju u probleme. Njegova inicijativa za rezoluciju o Jasenovcu, kao odgovor na UN-ovu rezoluciju o Srebrenici, izazvala je napetosti s Hrvatskom i prijetnju blokadom EU pregovora. U Hrvatskoj je Andrija Mandić, inače četnički vojvoda, proglašen nepoželjnom osobom.
Glasanje o Mandiću kao test
Iz DPS-a za DW kažu da je vrijeme da se stvari izvedu na čistac i da se vidi tko je spreman da "zarad fotelje i sitnih privilegija prijeđe i preko ovog Mandićevog anticivilizacijskog čina". U inicijativi za smjenu navode da Mandićevi stavovi produbljuju društvene podjele, narušavaju ugled Skupštine i međunarodni kredibilitet Crne Gore.
"Prvi čovjek Skupštine države koja teži biti sljedeća članica Europske unije (EU) dužan je poštovati vrijednosti na kojima se temelji ustavni poredak Crne Gore, poštovati presude međunarodnih sudova, njegovati kulturu sjećanja i doprinositi njegovanju dobrosusjedskih odnosa. Andrija Mandić je svojim djelovanjem dokazao da radi sve suprotno od toga, pa je došlo vrijeme da se pred zastupnicima ponovno otvori pitanje njegove političke odgovornosti i dostojnosti funkcije koju obnaša", poručuju iz DPS-a.
Za smjenu Mandića nije potrebna apsolutna većina zastupnika, odnosno najmanje 41 glas od ukupno 81, već većina prisutnih na sjednici. Vladajuća većina ima još jedno sredstvo da spriječi Mandićevu smjenu, može uskratiti kvorum, tako što bi njezini zastupnici izostali sa sjednice, pa ne bi ni bilo rasprave. Naime, da bi sjednica počela, u dvorani Skupštine mora biti prisutno najmanje 41 zastupnik građana. U oporbi već vide taj scenarij, ali najavljuju da će ponovno pokrenuti smjenu u listopadu, na redovnom zasjedanju Skupštine, kada, prema propisima, oporba ima pravo predložiti jednu točku za raspravu, a vlast to mora prihvatiti.
Kriza zbog Mladića
Analitičar Miloš Perović također smatra da se inicijativa DPS-a za smjenu pretvorila u mnogo ozbiljniji test nego što se to na početku činilo, tim više što je i šest zastupnika vladajuće Bošnjačke stranke (BS) najavilo da će glasati za njegovo razrješenje.
"Inicijativa je prestala biti samo pitanje smjene jednog dužnosnika. Postala je test unutarnje kohezije parlamentarne većine i, mnogo važnije, test granica političkog kompromisa na kojima ta većina počiva", kaže Perović za DW.
Podršku Mandiću najavili su gotovo svi zastupnici Pokreta Europa sad (PES), premijera Milojka Spajića, Demokrata kao i manjih vladajućih prosrpskih stranaka, ali Perović upozorava:
