Nakon što je mađarska državna televizija priznala da je godinama lagala građanima i izvinula se zbog propagande, stručnjaci smatraju da se nešto slično ne može očekivati od Radiotelevizije Republike Srpske (RTRS) dok ne dođe do promjene vlasti i depolitizacije institucija.
Mađarska državna televizija je prošle sedmice na crnom ekranu objavila poruku da “javni mediji ne smiju lagati”. Objava je uslijedila nakon što je premijer Mađarske Péter Magyar tokom predizborne kampanje obećao da će reorganizirati državne medije i zaustaviti propagandu pod bivšim premijerom Viktorom Orbánom.
“Historijski dan. Danas je konačno okončano propagandno emitovanje na mađarskom javnom servisu. Lagali su noću. Lagali su danju. Lagali su na svakom kanalu. Gotovo je”, objavio je premijer Magyar na svom X nalogu.
Magyar, lider stranke Tisza je na aprilskim izborima pobijedio Orbána, lidera nacionalističke stranke Fidesz, koja je 16 godina bila na vlasti. Orban je tokom svoje vladavine kontrolisao državne medije, ali je bio i jedan od vodećih konzervativaca u Evropi, te ključni evropski saveznik Miloradu Dodiku, bivšem premijeru Republike Srpske. Pružao mu je diplomatsku podršku, a Dodik ga je nazivao “velikim prijateljem”.
Na pitanje da li se sličan scenario po uzoru na mađarski javni servis može očekivati na RTRS-u, sagovornici Detektora kažu da su neophodne korjenite promjene.
“Za to bi bila potrebna ogromna promjena, ne samo smjena aktuelne vlasti na izborima, već suštinska institucionalna reforma. Za sada, nažalost, ne vidimo da je to trenutno moguće kada je u pitanju RTRS”, navodi za Detektor Tarik Moćević iz Mediacentra.
Pristrasno izvještavanje
On navodi da je RTRS često predmet analiza Mediacentra upravo zbog širenja dezinformacija i manipulativnog sadržaja. Moćević kaže kako je očigledno da RTRS izvještava politički pristrasno, favorizirajući jednu političku opciju, što je vidljivo u njihovom svakodnevnom izvještavanju, prilozima, ali i odabiru gostiju.
S druge strane, prema Moćevićevim riječima, u izvještavanju RTRS-a je primjetna snažna nacionalistička politika, prepuna govora mržnje, i očigledno je da je ovaj medij apsolutno u službi separatističke politike koju provodi trenutno rukovodstvo entiteta,
“Nekada se to ogleda kroz nekritičke izjave javnih funkcionera koji obiluju govorom mržnje, negiranjem ratnih zločina i veličanjem ratnih zločinaca, a nekad je i sami RTRS akter takvog govora”, dodaje Moćević.
Admir Lisica, direktor Centra za geopolitička istraživanja (GEOPOL) za Detektor kaže da su Dodik i Orbán imali savezništvo koji nije bilo samo zasnovano u političkom, nego i u propagandnom smislu.
“Mi smo mogli vidjeti u prethodnom periodu, prethodnim godinama na RTRS-u, da imamo jednostavno izvještavanje, da opozicija u entitetu RS gotovo da ne postoji u javnom servisu (…) Nešto slično se dešavalo u drugačijem metodologiju, u drugačijem obliku u Budimpešti”, kaže Lisica.
Kao primjer naveo je predizbornu kampanju Magyara, koji u tom periodu nije imao pristup javnom servisu, dok je u izbornoj noći govorio o okupiranosti medijskog prostora i propagandi. Prema njegovim riječima, isto se dešava u Banja Luci i Dodik je političke protivnike eliminirao iz medisjkog prostora.
Moćević kaže da je pozitivan potez mađarskog javnog servisa što građanima daje nadu da je promjena zaista moguća. Ostaje da se vidi da li će novo rukovodstvo mađarskog javnog servisa uspjeti u oslobađanju uticaja od politike.
“Nažalost, kada vlasti, kakav je slučaj u entitetu RS, imaju pod svojim uticajem, osim javnog servisa, i veliki broj komercijalnih medija, to ne remeti povjerenje građana već povećava njihovo povjerenje upravo u propagandne narative. Pri tome trebamo uzeti u obzir da je televizija i dalje daleko najveći medij u Bosni i Hercegovini, što otežava nezavisnim online medijima, kakvih u entitetu RS zasigurno ima, da dođu do šire publike”, smatra Moćević.
Crni ekran – kraj jedne ere
Prema saopćenju državne mađarske televizije, kanal M1 je 7. jula u 19:56 privremeno nastaviti emitovanje u novom formatu, uz filmski program i bez informativnih emisija. Kako se navodi, uporedo s uspostavljanjem nove redakcije informativnog programa, vijesti će se postepeno vraćati prema unaprijed utvrđenom rasporedu.
„Crni ekran ponovo simbolizira kraj jedne ere. Posljednjih godina javni mediji pali su pod uticaj političke vlasti i izgubili svoju osnovnu funkciju – da građanima pružaju vjerodostojne i objektivne informacije. Umjesto toga, postali su platforma za širenje mržnje i laži. To će se od sada promijeniti“, navodi se u saopćenju.
Na ekranu kanala M1 privremeno se prikazuje sljedeća poruka: „Javni mediji ne smiju lagati. Izvinjavamo se što smo to činili dugi niz godina! Javni mediji sada prolaze kroz transformaciju kako bi u budućnosti bili nezavisni i vjerodostojni. Informativni program je privremeno obustavljen. Ostanite uz nas!“
Lisica smatra da bi, u kontekstu BiH i entiteta RS-a trebale korjenite promjene i da bi nove snage trebale biti jake da se obračunaju sa strukturama koje trenutno RTRS usmjeravaju samo prema jednom licu, a to je Dodik i njegovi poslovni i privatni interesi.
“Ovdje moramo napraviti distinkciju, jednostavno Mađarska je ipak mnogo ozbiljnija država u pogledu organiziranosti, zakonodavnosti i svih ostalih stvari u odnosu na BiH, posebno u odnosu na RS, gdje vlada, možemo reći jedno trenutno jednoumlje, i gdje poprilično kroz to djelovanje Dodika se hipnotišu mase (…) Sasvim sigurno je da Dodik zna da su mediji izuzetno značajno sredstvo preko kojih se može kontrolirati javno mnijenje i gdje se može kreirati narativ”, pojašnjava Lisica.
Ona navodi da i ako se dese promjene u Banja Luci nakon oktobarskih izbora, sasvim sigurno bi bilo teže uraditi reformu zbog kadrova koji su decenija prisutni na javnom servisu i rade na RTRS-u. Lisica ne vjeruje da će sve što se dešava u Mađarskoj, direktno uticati na Banja Luku ukoliko ne dođe do promjene režima.
Gradnja paralelne stvarnosti
Zsofia Fulop, novinarka mađarskog medija Lakmusza za Detektor je kazala da je prikupljeno sedam primjera od septembra prošle godine do ovogodišnjih izbora u kojima su javni mediji objavili lažne ili obmanjujuće informacije.
“Izvlačili su izjave iz konteksta ili se hvalili brojem ljudi do kojih su navodno doprinijeli, iako su podaci bili netačni. Jednom su čak objavili da će Volodimir Zelenski podnijeti ostavku, navodeći da informacija dolazi od glavnog stratega Ureda predsjednika Ukrajine. Kasnije se ispostavilo da izvor nije bio zaposlenik Ureda predsjednika, već kontroverzna medijska ličnost”, kaže Fulop.
Ona vjeruje da je preuzimanje kontrole nad medijima odigralo važnu ulogu u dugotrajnom ostanku Orbána na vlasti.
Prema njenim riječima, stranka Fidesz je došla na vlast 2010. i odmah su usvojili novi zakon o medijima, osnovali novu regulatornu agenciju, preuzeo kontrolu nad javnim servisom i pretvorio ga u glasnogovornika vlade. Zatim su, jedan po jedan, preuzimali lokalne medije, važne televizijske stanice, štampane novine i online portale.
“Putem svih tih kanala širili su propagandu i dezinformacije, praktično gradeći paralelnu stvarnost. Ljudi u Mađarskoj i dalje strahuju da će migranti doći u njihova sela, oduzeti im radna mjesta i silovati njihove žene. I dalje vjeruju da će ih eventualna vlada stranke Tisza poslati na front u rusko-ukrajinskom ratu. Takve tvrdnje nisu širili samo političari Fidesza, nego i čitava medijska mreža koju su kontrolisali”, pojašnjava Fulop.
Dániel Rényi, novinar mađarskog medija 444 kaže da je jako teško procjeniti kakav će biti karakter i razmjene unutrašnjeg preispitivanja koje bi moglo uslijediti unutar javnih medija,
“Ono što bi sada moglo biti posebno značajno nisu sami primjeri pristrasnosti, već dokumenti koji bi mogli pokazati kako je ona bila organizovana, nametana i održavana. Ipak, još važnija mogla bi biti istraga o finansijskim zloupotrebama, uključujući moguće pronevjere i nenamjensko trošenje javnog novca”, smatra Rényi.
