Infarkt miokarda sve češće pogađa i osobe u tridesetim i četrdesetim godinama, a zabrinjava činjenica da se ozbiljne promjene na krvnim sudovima otkrivaju i kod mladih koji se osjećaju potpuno zdravo. Nepravilna ishrana, pušenje, stres, nedovoljno sna i fizička neaktivnost samo su neki od faktora koji povećavaju rizik.
U razgovoru za „Dnevni avaz“ dr. Jasmina Ćorović-Kuburović, kardiologinja, upozorava da bolest često godinama napreduje bez simptoma. Posebno izdvaja zloupotrebu anaboličkih steroida, energetska pića i sve veći problem zagađenja zraka, koje ne ugrožava samo pluća nego i srce.
Bolest bez upozorenja
Iako infarkt i dalje najčešće pogađa starije, kardiologinja ističe da sve češće susreće pacijente u tridesetim i ranim četrdesetim godinama s ozbiljnim promjenama na krvnim sudovima. Među glavnim uzrocima su pušenje, višak kilograma, povišen pritisak i holesterol, dijabetes, stres i nasljedni faktori.
– Infarkt je i dalje najčešći kod starijih osoba, ali u svakodnevnom radu sve češće vidim ljude u tridesetim i ranim četrdesetim godinama s promjenama na krvnim sudovima kakve smo nekada viđali tek kod šezdesetogodišnjaka. Ateroskleroza počinje već u mladosti i decenijama napreduje tiho, bez ikakvih tegoba. Infarkt je samo trenutak kada ta tiha priča postane glasna – upozorava dr. Ćorović-Kuburović.
Hronični stres, nedostatak sna i pušenje dodatno opterećuju srce, dok energetska pića mogu ubrzati puls, povisiti krvni pritisak i izazvati poremećaje ritma. Posebno je opasno što mnogi mladi ne kontrolišu osnovne zdravstvene parametre, uvjereni da ih ozbiljna oboljenja ne mogu pogoditi.
– Kod velikog broja pacijenata infarkt je prvi simptom bolesti koja je godinama postojala. Pušenje je najjači faktor rizika koji možemo promijeniti kada je riječ o infarktu kod mladih. Ne postoji sigurna količina, a elektronske cigarete i grijani duhan nisu bezopasna zamjena – ističe naša sagovornica.
Ćorović-Kuburović: Mišići se vide u ogledalu, srce ne. Ustupljena fotografija
Skriveni rizici
Posebno upozorava na mladiće koji uzimaju anaboličke steroide radi bržeg povećanja mišićne mase. Takva sredstva mogu poremetiti nivo holesterola, povećati krvni pritisak, oštetiti srčani mišić i izazvati opasne aritmije. Posljedice u pojedinim slučajevima mogu biti trajne, a zabilježeni su i slučajevi iznenadne srčane smrti kod mladih, fizički utreniranih muškaraca.
– Mišić postaje krut, a s vremenom može oslabiti i pumpna funkcija srca. Poremećaji srčanog ritma i iznenadna srčana smrt opisani su i kod mladih, naizgled vrhunski utreniranih muškaraca. Mišići se vide u ogledalu, srce ne – upozorava kardiologinja.
Dodatnu opasnost predstavlja zagađenje zraka, posebno u Sarajevu tokom zimskih mjeseci. Sitne čestice PM2.5 mogu dospjeti u krvotok, izazvati upalu i oštećenje krvnih sudova te povećati rizik od infarkta i moždanog udara. Ni fizički aktivni i mladi ljudi nisu potpuno zaštićeni, zbog čega se tokom dana s visokim zagađenjem preporučuje trening u zatvorenom prostoru. Kardiologinja naglašava da je za prevenciju važno kontrolisati krvni pritisak, holesterol i šećer u krvi, uraditi EKG te provjeriti porodičnu historiju bolesti. Posebno izdvaja lipoprotein(a), nasljedni faktor rizika koji bi trebalo provjeriti barem jednom u životu.
– Bol, pritisak ili stezanje u grudima, nedostatak zraka, nesvjestica tokom fizičke aktivnosti, nepravilan rad srca i neobjašnjiv umor simptomi su koje ne smijemo ignorisati. Ako je neko u porodici iznenada umro mlad ili imao infarkt u ranijoj životnoj dobi, pregled ne treba odgađati. Kod infarkta svaka minuta znači sačuvan dio srčanog mišića – poručuje dr. Ćorović-Kuburović.