Jedva koja druga susjedna zemlja Ukrajine je toliko često bila pogođena ruskim zračnim napadima kao Rumunjska. Provokacije su praktično počele već na početku ruskog napada na Ukrajinu u veljači 2022. godine, a sve ih je više: ukupno se nad Rumunjskom našlo 34 ruska drona i nekoliko ruskih projektila, a samo ove godine je bilo 19 incidenata.
To nisu bili samo letovi nego i eksplozije: najteži incident dogodio se 29. svibnja 2026. godine kad je ruski dron pogodio stambenu zgradu u Galațiju, velikom gradu na istoku Rumunjske. Dvije osobe su ozlijeđene, a deseci stanara morali su biti evakuirani, piše .
Nije teško zaključiti kako su to sustavne ruske provokacije i namjerne povrede zračnog prostora Rumunjske, ali reakcija Bukurešta je do sad bila prilično mlaka. Doduše nakon gotovo svakog incidenta je ruski veleposlanik pozvan u rumunjsko Ministarstvo vanjskih poslova, ali još nikad nije bilo i vojne reakcije i obaranja takvih letjelica.
To se prošlog vikenda radikalno promijenilo: u roku od 48 sati rumunjsko ratno zrakoplovstvo oborilo je tri ruska drona koja su ušla u zračni prostor zemlje. Ovog ponedjeljka (27. srpnja) zamalo je oboren i četvrti, ali već kad je bio u dometu rumunjske obrane je pobjegao iz rumunjskog zračnog prostora.
„Više ne čekamo da nam dron padne na glavu"
I javnost Rumunjske je htjela znati, zašto se čak i nakon ranjenih u Galațiju ne obaraju ti dronovi, ali državni i vojni vrh uglavnom je odgovarao složenim objašnjenjima i izbjegavao jasan odgovor. Ovaj put drugačije: rumunjsko vodstvo redom čestita rumunjskim oružanim snagama, počev od predsjednika Nicușora Dana, privremenog premijera Ilie Bolojana, ministra obrane Radu Miruță pa do ministrice vanjskih poslova Oane Țoiu. Doduše nitko ne govori kako je to sad drugačija politika Rumunjske, ali svi hvale „profesionalnost, hrabrost i učinkovitost“ rumunjskih pilota.
Obaranje dronova „nedvojbeno je pozitivna stvar za vojsku, za Rumunjsku i za NATO", smatra i vojni stručnjak Adrian Popa u komentaru na portalu G4Media. „To podiže moral i donosi nam političke bodove na međunarodnoj sceni. Pokazujemo kako napredujemo u obrani vlastitog teritorija i da prevladavamo mentalitet pukog čekanja i brige, hoće li nam dron pasti na glavu.“
Duboko u rumunjskom zračnom prostoru
S druge strane i vojsci očito treba vježbe: prošlog petka (24. srpnja) jedan je ruski dron duboko prodro u rumunjski zračni prostor i oboren je tek iz drugog pokušaja u blizini sela Padina u županiji Buzău – dakle oko 220 kilometara od rumunjske granice u delti Dunava gdje je ušao na rumunjski teritorij i obzirom na brzinu tih dronova, letio nad Rumunjskom više od sat vremena.
Krhotine oborenog drona pale su tek kod Padine na poljoprivredno zemljište i utvrđeno je da je to doista bio ruski dron. Drugi je oboren u subotu mnogo brže: oko deset kilometara zapadno od obale Crnog mora iznad delte Dunava, a treći u nedjelju, isto iznad Crnog mora.
Za razliku od Rumunjske, Poljska i Estonija već odavno ruše ruske projektile – posljednji put u svibnju 2026. u Estoniji, kada je rumunjski pilot u okviru snaga NATO-a u toj zemlji uništio ukrajinski dron kojeg su očito "preoteli" Rusi i usmjerili ga na zapad.
Zahvale iz Bruxellesa
Nakon nove vojne doktrine Rumunjske su neposredno nakon obaranja iz NATO-a stizale samo općenite izjave u kojima se osuđuju povrede zračnog prostora Rumunjske i navodi da su obaranja dronova bila dio „zajedničke multinacionalne operacije“. No predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je bila mnogo otvorenija: čestitala je rumunjskoj vojsci na „brzoj i učinkovitoj reakciji“ te zahvalila na zaštiti zajedničke europske sigurnosti. I moldavska predsjednica Maia Sandu zahvalila je susjednoj zemlji poručivši da je sigurnost Rumunjske ujedno i sigurnost Republike Moldove.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga napisao je na platformi X da je povreda rumunjskog zračnog prostora „jasan znak potpunog nepoštovanja međunarodnog prava, nacionalnog suvereniteta i europske sigurnosti od strane Kremlja“. Rusija neprestano ispituje odlučnost Zapada i nitko ne bi smio vjerovati da je ruska agresija geografski ograničena. „Odgovor mora odgovarati razmjerima prijetnje. Potreban nam je sveobuhvatan paket odvraćanja za Ukrajinu i Europu“, poručio je Sibiga.
Što sad kažu rumunjski rusofili?
Ruski dronovi nad Rumunjskom u toj zemlji su i političko pitanje: krajnje desna strankaSavez za ujedinjenje Rumunja (AUR) je inače poznata kao zagovornik Rusije, a ni ovaj puta ne govori ništa protiv Moskve. No reakcija je ipak čudna jer zagovara uništavanje: „Političko vodstvo mora objasniti, zašto je Rumunjska nakon više od četiri godine rata na svojoj granici i dalje prisiljena koristiti skupe borbene zrakoplove i rakete za presretanje dronova koje je zapravo trebalo neutralizirati brzo, učinkovito i znatno bliže granici.“
Ta stranka, premda se sama opisuje kao „suverenistička“ je u svibnju prošle godine odbila zakon koji rumunjskoj vojsci omogućuje brže obaranje dronova koji narušavaju rumunjski zračni prostor. Zato i ovo priopćenje Virgil Popescu, zastupnik rumunjske Nacionalno-liberalne stranke (PNL) komentira: „Niti riječi o tome tko je poslao dronove. Samo napadi na institucije rumunjske države. Dronove je poslao tvoj prijatelj Putin. Zapravo, tvoj šef", poručuje čelniku stranke AUR, Georgeu Simionu.
"Konzultacije" u NATO-u
No i vlada i javnost Rumunjske se sad bavi pitanjem, što bi se trebalo još učiniti kako bi prestale takve provokacije Moskve. Ministrica vanjskih poslova Oana Țoiu je opet pozvala ruskog veleposlanika u Bukureštu na ozbiljan razgovor, a povukla je i rumunjskog veleposlanika iz Moskve "na konzultacije". Isto tako je naložila da jedan ruski diplomat napusti zemlju u roku od pet dana. Osim toga, rumunjska vlada razmatra pokretanje konzultacija sa saveznicima u NATO-u kako je i predviđeno člankom 4. Sjevernoatlantskog ugovora, piše .. Oana Țoiu napisala je na platformi X o povredama zračnog prostora: „Ne radi se o izoliranom slučaju, nego o obrascu koji se stalno ponavlja."
Slično razmišljaju i drugi političari, visoki vojni dužnosnici i vojni stručnjaci. Portal Spotmedia u komentaru je napisao: „Diplomatski prosvjed je nužan, ali nije dovoljan. Rumunjska nije u ratu s Rusijom. Svaki incident treba analizirati zasebno, a vlada mora izbjegavati zaključke koji se ne mogu potkrijepiti dokazima. No oprez se ne smije brkati sa umanjivanjem ozbiljnosti situacije."
