Opći izbori u Bosni i Hercegovini ove godine donose značajne promjene za birače. Prvi put bit će korištene moderne izborne tehnologije, uključujući biometrijsku identifikaciju birača i skenere glasačkih listića, a mijenja se i izgled samih listića. Kako će izgledati glasanje od trenutka dolaska na biračko mjesto do ubacivanja listića u skener, šta birači moraju ponijeti, kako će se vršiti biometrijska identifikacija te na koji način pravilno označiti stranku i kandidate, za N1 je detaljno objasnio član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Suad Arnautović.
Bez važećeg dokumenta nema glasanja
Prva stvar na koju Arnautović upozorava jeste provjera ličnih dokumenata. Birači na izborni dan moraju imati jedan od tri važeća identifikaciona dokumenta.
"Prva stvar koju trebaju svi naši građani, birači s biračkim pravom, da znaju jeste koje identifikacione dokumente donose sa sobom na biračko mjesto. Članom 5.12. Izbornog zakona propisano je da su to tri važeća dokumenta: važeća lična karta, važeći pasoš i važeća vozačka dozvola. Naglašavam ovu riječ 'važeća' i zato ih molim da već sada provjere da li im eventualno ističe neki od ova tri dokumenta, da li im je rok isteka već prošao ili će u narednih nekoliko sedmica isteći taj dokument. Dakle, jako je važno da bude važeća lična isprava", kazao je Arnautović.
Ukoliko dokument nije važeći, naglašava, birač neće moći ostvariti biračko pravo.
"Ako bude nevažeći dokument, birač neće moći ostvariti svoje biračko pravo, jer je to stroga zakonska odredba", pojasnio je.
Kako će izgledati biometrijska identifikacija
Jedna od najvećih novina jeste postupak identifikacije i autentifikacije birača. Dokument će se predavati članu biračkog odbora zaduženom za identifikaciju, nakon čega slijedi provjera putem posebnog uređaja.
"Dokument se predaje članu biračkog odbora koji je zadužen za identifikaciju. On ga provlači kroz ovaj uređaj, ja ga skraćeno zovem AFIS. To je uređaj kojim se putem biometrije identifikuju birači pomoću njihovih biometrijskih podataka pohranjenih u IDDEEA-i. Dakle, onog trenutka kada ste u Ministarstvu unutrašnjih poslova vadili taj dokument, vi ste se i slikali, dali ste otiske prstiju, odnosno svoje biometrijske podatke", objasnio je.
Arnautović je posebno naglasio da su lični podaci birača zaštićeni.
"Moram naglasiti za sve one, da tako kažem, nevjerne tome, koji su pokušali osporiti ovaj proces, da su lični podaci birača potpuno zaštićeni na taj način što se uopće ne vidi slika, nema imidža otiska prsta, nego je to jedan algoritam, jedan skup brojeva, numeričkih oznaka, koji se ne može vratiti u sliku. Dakle, to je jako važno zbog nekih javnih istupa odgovornih lica iz Agencije za zaštitu ličnih podataka, koji su na neki način doveli u pitanje da li će se kroz ovaj postupak narušiti Zakon o zaštiti ličnih podataka. Dakle, apsolutno ne. Potpuna je zaštita i nije moguće otisak prsta pretvoriti u sliku", rekao je.
Nakon identifikacije slijedi autentifikacija birača.
"On, dakle, mora na istom tom uređaju dati otisak kažiprsta desne ruke, čime će se, da tako kažem, njegovi podaci upariti s biometrijom koja je već pohranjena u uređaju koji smo dobili od IDDEEA-e i na ekranu će se pokazati njegova slika. Time je izvršen taj proces. Nakon toga uređaj štampa jedan slip, jednu potvrdu koju birač potpisuje i predaje članu biračkog odbora", pojasnio je Arnautović.
Ako nije moguće koristiti kažiprst desne ruke, postoji propisana procedura za korištenje drugog prsta, a predviđene su i situacije u kojima biometrijsku identifikaciju uopće nije moguće izvršiti.
"Ako ne može kažiprst desne ruke, može desni palac. Ako ne može, onda može lijevi kažiprst, lijevi palac i tako dalje. Čak imamo i situacije koje smo propisali: ako ne može da se izvrši biometrijska identifikacija, predsjednik i član biračkog odbora, uz prisustvo svih, na osnovu ličnog dokumenta omogućit će biraču da glasa", kazao je.
Četiri listića i zaštitna fascikla
Nakon identifikacije birač preuzima set glasačkih listića i zaštitnu fasciklu koja treba osigurati tajnost glasanja.
"Sljedeći korak je preuzimanje seta glasačkih listića. Dakle, preuzimaju se glasački listići. Četiri su u cijeloj državi, osim za Brčko distrikt, i to opcija Federacija. Oni dobijaju tri glasačka listića jer oni ne glasaju ni za jednu kantonalnu skupštinu. Prilikom preuzimanja tih listića dobija se i jedna zaštitna fascikla koja služi da bi se očuvala tajnost glasa. Sva ta četiri listića stavljaju se u zaštitnu fasciklu i birač ide iza paravana, u glasačku kabinu", objasnio je.
Za izbor člana Predsjedništva BiH postupak ostaje jednostavan – birač popunjava kružić ispred samo jednog kandidata.
"Od ta četiri listića jedan je sa sistemom većinskog glasa, to je za članove Predsjedništva, i birač je dužan da popuni taj kružić, taj krug, tim flomasterom. Dakle, vrlo jednostavna radnja i time je završio. Njegov izbor je jedan. Postoji ime kandidata, ispred njega je kružić i on popunjava taj kružić", kazao je.
Arnautović: Kada odaberete stranku, završili ste posao
Veće promjene odnose se na glasanje za zakonodavna tijela. Arnautović je više puta tokom razgovora naglasio jedno pravilo koje birači trebaju zapamtiti – obavezno je označiti samo jedan politički subjekt.
"Obavezno je popuniti kružić samo jednog izabranog političkog subjekta, političke stranke, koalicije ili nezavisnog kandidata. To je obavezno. Dakle, kada ste se vi opredijelili za stranku, vi ste faktički ispunili svoju obavezu kao birača", rekao je.
Birač, međutim, ima mogućnost da izrazi i svoje preferencije među kandidatima političkog subjekta koji je odabrao. To nije obavezno.
"To je samo mogućnost, nije obaveza. Evo, ja bih preferirao, da tako kažem, pogotovo možda za stariju populaciju, dovoljno je zaokružiti stranku. Samo jednu stranku, tako je. Jer vi faktički izražavate lojalnost toj političkoj stranci i vjerujete joj da je ona poredala kandidate kako valja. Međutim, ako baš toliko ne vjerujete tom redoslijedu stranaka, onda vi možete da do tri preferencije date na onoj listi za tu višečlanu izbornu jedinicu", objasnio je.
Ukoliko birač želi glasati i za određene kandidate, morat će pogledati kandidatsku listu i pronaći njihove brojeve.
"Najlakši način, sada sam ponovio, ponavljam još jednom: kada odaberete stranku, završili ste posao. Ali ako želite da insistirate da baš utičete na određenog kandidata, onda morate izvršiti uvid u kandidatsku listu koju dobijate zajedno s ona četiri listića, odnosno s tim kombinacijama, sa tom zaštitnom fasciklom. I ići ćemo na to da imaju veliki plakati u samim glasačkim kabinama", rekao je Arnautović.
Ponovio je da birač koji označi stranku nije obavezan označavati pojedinačne kandidate.
