Sredinom prošle sedmice objavljeno je da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine većinom glasova ocijenio neosnovanom i odbacio apelaciju pravnog tima bivšeg ministra odbrane BiH Selme Cikotića podnesenu na presudu Suda BiH kojom je osuđen na trogodišnju kaznu zatvora zbog zloupotrebe položaja ili ovlaštenja i pogodovanja firmi “Scout” iz Zagreba prilikom planiranog rješavanja viškova naoružanja.
Prema presudi Suda BiH, Cikotić je oštetio državni budžet za 9,7 miliona KM a protiv njega je naknadno pokrenut građanskopravni postupak u kojem država BiH potražuje navedeni iznos na ime naknade štete.
Međutim, kao i u slučaju Novalić, sudije nisu bile jedinstvene u odlučivanju. Naime, predsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman i novoizabrana sutkinja Larisa Velić dali su izdvojeno mišljenje ne slažući se sa ocjenom većinom sudija.
Prema njihovom mišljenju, Ustavni sud je "morao usvojiti Cikotićevu apelaciju jer presude Suda BiH ne pokazuju na ustavnopravno prihvatljiv način da su dokazani svi elementi krivičnog djela zloupotrebe položaja".
Sud nije dokazao nikakvu povezanost između Cikotića i firme "Skauta"
Posebno je problematična tvrdnja Suda BiH, smatraju Velić i Ćeman, da je Cikotić djelovao s direktnim umišljajem, a da pri tome kompletan slučaj baziraju na tome da je "apelant službeno lice u institucijama BiH i da kao takav snosi odgovornost".
Pored toga, naglašavaju Velić i Ćeman u izdvojenom mišljenju, u navedenom predmetu je očigledno došlo do proizvoljne primjene prava, tj. arbitrarne primjene krivičnog prava.
Upozorili su da se iz presude stiče utisak da je sama funkcija ministra bila dovoljna da se zaključi kako postoje svi elementi krivične odgovornosti: "Samim tim automatski dolazi i do ispunjenja predmetnog krivičnog djela. Time se ministru praktično pripisuje krivična odgovornost, a da pritom nije utvrđeno da su ispunjeni svi elementi krivičnog djela.”
U izdvojenom mišljenju sutkinja Velić i sudija Ćeman su istakli da Sud BiH "nije objasnio na osnovu kojih dokaza zaključuje da je Cikotić imao namjeru pogodovati kompaniji 'Scout'", te su podsjetili da "Sud nije utvrdio nikakvu povezanost između Cikotića i te firme, niti je objasnio zbog čega bi on imao motiv da toj kompaniji pribavi korist".
"Ovdje je posebno važno istaći da je veza između pravnog lica 'Scout' i Bosne i Hercegovine uspostavljena mnogo ranije nego što je apelant uopšte došao na poziciju ministra i da je u skladu sa svojim dužnostima nastavio da ispunjava obaveze koje su već dosta ranije dogovorene. Sve to uključuje i donošenje odluka i potpisivanje određenih aneksa, što je uobičajeno kod dugogodišnjih ugovora", naveli su Ćeman i Velić.
Anekse ugovora pripremile stručne službe, komisije i državni službenici - Cikotić osuđen
Najveći dio izdvojenog mišljenja predsjednika Ustavnog suda BiH Mirsada Ćemana i sutinje Larise Velić odnosi se na pitanje individualizacije krivične odgovornosti.
Oni su naglasili u izdvojenom mišljenju da Bosna i Hercegovina ima složen sistem odlučivanja u kojem nijednu ovakvu odluku ne donosi samo jedna osoba. Podsjetili su da su sporne anekse pripremale stručne službe, komisije i državni službenici, da su prošli više nivoa pravne i institucionalne kontrole te da niko od tih osoba nije bio krivično gonjen.
Zbog toga smatraju da je Sud BiH morao posebno uvjerljivo objasniti zašto je odgovornost individualizirana isključivo prema Cikotiću. Kako navode, takvo obrazloženje u presudama ne postoji.
Istakli su da individualizacija odgovornosti ne znači da svi učesnici moraju biti optuženi, ali da sud mora jasno objasniti zašto upravo jedan od njih snosi isključivu krivičnu odgovornost. Prema njihovom stavu, rečenica iz presude Suda BiH da eventualna odgovornost drugih osoba “ne može ekskulpirati apelanta” nije dovoljna da zadovolji standard obrazložene sudske odluke koji zahtijeva Evropski sud za ljudska prava.
"Obaveza sudova da individualiziraju krivičnu odgovornost predstavlja i jedan od osnovnih aspekata presumpcije nevinosti budući da krivična odgovornost ne može proizlaziti iz funkcije koju lice obavlja, nego isključivo iz dokazanog postojanja svih zakonom propisanih obilježja konkretnog krivičnog djela. (…) U okolnostima ovog predmeta, selektivan pristup krivičnom gonjenju i neuvjerljivo obrazložena individualizacija krivične odgovornosti isključivo prema apelantu dovode u pitanje ne samo pravičnost postupka nego i pravičnost samog ishoda", naglasile su sudije Mirsad Ćeman i Larisa Velić na kraju izdvojenog mišljenja.
U izdvojenom mišljenju su zaključili da u ovom predmetu nisu dati uvjerljivi razlozi ni za postojanje svih elemenata krivičnog djela, niti zašto je odgovornost individualizirana isključivo prema Selmi Cikotiću, zbog čega smatraju da su bivšem državnom ministru odbrane povrijeđena prava iz člana 6. Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Cikotićev advokat: Idemo pred Evropski sud za ljudska prava
Cikotićev advokat u procesu pred Sudom BiH i jedan od autora apelacije pred Ustavnim sudom BiH Fahrudin Ibrišimović potvrdio je za Slobodnu Bosnu da će cijeli slučaj dobiti svoj epilog pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.
Nakon što je pročitao presudu i izdvojena mišljenja, Ibrišimović je za naš portal kazao da je sutkinja Velić "pogodila u srž stvari na koje sud uopće nije dao odgovor".
"Prvo to je umišljaj, objektivna i subijetkivna inkriminacija. Ova inkriminacija počinje 2007. godine do 2011. godine. Skaut je umiješan u slučaj prije nego je Cikotić postao ministar a još uvijek taj predmet nije završen. Tako da je nama ovo izdvojeno mišljenje osnova za Strazbur", kazao je Ibrišimović, naglašavajući da su na sadržaju apelacije Ustavnom sudu BiH radile tri advokatske kancelarije.
U cijelom procesu posebno je problematična uloga sudskog vještaka Berka Zečevića, smatra Ibrišimović.
"On je u parničnom postupku gdje je 'Skaut' tužio državu učestvovao kao vještak na strani 'Skauta' i za što je bio plaćen. I onda vještači na sudu u predmetu Cikotić gdje je kazao da je potcijenjena vrijednost oružja. Na to smo uložili prigovor - da on ne može biti vještak i da je to klasični sukob interesa. Sud je tu dao obrazloženje u smislu da on nije bio u klasičnom radnom odnosu. Mi nismo ni tvrdili da je bio u radnom odnosu ali je bio u direktnoj vezi sa Skautom. Njegovo svjedočenje je nezakonit dokaz", istakao je advokat Ibrišimović za "Slobodnu Bosnu".
Mišljenje većine sudija
U ovom predmetu odlučivalo je sedam sudija Ustavnog suda BiH. Pored spomenutih Velić i Ćeman koji su bili za prihvatanje Cikotićeve apelacije, presudio je stav većine od pet sudija koji su glasali za odbijanje apelacije: Valerija Galić (potpredsjednica suda), Angelika Nussberger (potpredsjednica suda), Marin Vukoja, Ledi Bianku i Helen Keller
Oni su zaključili da je Sud BiH “dao jasno, logično i argumentirano obrazloženje”.
"Ustavni sud zaključuje da ne postoji povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije budući da je Sud BiH za svoje odluke dao detaljno, jasno i argumentirano obrazloženje, kako u pogledu primjene materijalnog prava tako i u pogledu utvrđenog činjeničnog stanja proisteklog iz izvedenih dokaza, uz njihovu pojedinačnu i međusobnu ocjenu, pri čemu nije imao ni najmanju sumnju u pogledu nekog od dokaza ili ga je tumačio na način koji bi bio na apelantovu štetu. Ustavni sud smatra da u konkretnom krivičnom postupku, sagledanom u cjelini, apelantu prilikom utvrđivanja njegove krivičnopravne odgovornosti nisu bile uskraćene bilo kakve procesne garancije, niti ima elemenata koji bi ukazivali na proizvoljnu primjenu materijalnog prava ili povredu prava na obrazloženu odluku", navedeno je u Odluci o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda BiH.
(Samir BEGOVIĆ)
