Cijene hrane u porastu, rat u Iranu dodatno bi mogao potaknuti rast

Referentni pokazatelj kretanja svjetskih cijena prehrambenih roba porastao je u veljači, čime je prekinut petomjesečni silazni trend. Rast cijena pšenice, većine biljnih ulja i nekoliko vrsta mesa nadmašio je pad cijena sira i šećera, pokazuju podaci iz novog izvješća koje je objavila Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO). Indeks cijena hrane FAO-a, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena košarice prehrambenih roba kojima se globalno trguje, u veljači je u prosjeku iznosio 125,3 boda. To predstavlja povećanje od 0,9 posto u odnosu na revidiranu razinu iz siječnja, ali je i dalje jedan posto niže u odnosu na razdoblje od prije godinu dana.
 

Veći troškovi

Rast indeksa prvenstveno je potaknut višim cijenama žitarica, posebno pšenice, koje su porasle zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta u dijelovima Europe i SAD-a te poremećaja u logistici u Ruskoj Federaciji i široj crnomorskoj regiji. Istodobno su međunarodne cijene krupnih žitarica, poput kukuruza, ječma i sirka, blago porasle, dok je indeks cijena riže FAO-a povećan za 0,4 posto zahvaljujući stabilnoj potražnji za sortama basmati i japonica, prenosi portal Večernjeg lista BiH. Indeks cijena biljnih ulja porastao je za 3,3 posto i dosegnuo najvišu razinu od lipnja 2022. godine. Indeks cijena mesa FAO-a povećan je za 0,8 posto, pri čemu su cijene ovčjeg i goveđeg mesa porasle uslijed snažne međunarodne potražnje, dok su cijene svinjskog i peradarskog mesa blago povećane. Nasuprot tome, indeks cijena mliječnih proizvoda pao je za 1,2 posto, uglavnom zbog nižih cijena sira, dok je indeks cijena šećera smanjen za 4,1 posto u odnosu na siječanj i čak 27,3 posto u odnosu na veljaču 2025. godine uslijed očekivanja obilnih globalnih zaliha. U najnovijem izvješću FAO također procjenjuje da bi globalna proizvodnja pšenice u ovoj godini mogla biti smanjena za oko 3 posto, na približno 810 milijuna tona, jer niže cijene ove žitarice smanjuju interes poljoprivrednika za sjetvu u nekim velikim proizvođačkim regijama, uključujući Europsku uniju, Rusku Federaciju i SAD. U isto vrijeme izgledi za proizvodnju ostaju povoljni u nekim velikim zemljama proizvođačima poput Indije, Pakistana i Kine. Prema najnovijem pregledu ponude i potražnje, globalna proizvodnja žitarica u prošloj godini procjenjuje se na rekordnih 3,029 milijardi tona. Svjetska potrošnja u sezoni 2025./2026. trebala bi dosegnuti 2,943 milijarde tona, dok bi zalihe mogle porasti na 940,5 milijuna tona, uz odnos zaliha i potrošnje od 31,9 posto. Istodobno, svjetska trgovina žitaricama u marketinškoj godini 2025./2026. (srpanj - lipanj) procjenjuje se na 501,7 milijuna tona, što je 3,5 posto više nego u prethodnom razdoblju. Poljoprivredno-tržišni informacijski sustav (AMIS), koji djeluje u okviru FAO-a, također je objavio mjesečno izvješće Market Monitor, u kojem se upozorava da eskalacija sukoba na Bliskom istoku može dovesti do rasta cijena energije i gnojiva, što bi povećalo troškove proizvodnje i prijevoza za poljoprivrednike diljem svijeta, priopćeno je iz FAO-a.
 

Posljedice rata

Prognoze nisu optimistične. Potrošači u Europi moraju se pripremiti na znatno veće cijene zbog rata u Iranu. - Naravno, rat može izazvati dodatne troškove u proizvodnji hrane. Putovi nabave su energetski i financijski zahtjevni. Već nakon početka rata u Ukrajini povećani troškovi dostave, logistike i energije stigli su do potrošača - rekao je Boris Hedde, direktor Instituta za istraživanje trgovine IFH Köln, prenosi Večernji.ba. Također, Michael Grömling, istraživač Instituta za njemačku ekonomiju (IW), smatra da su takve posljedice moguće. A što tek čeka nas? Svaka kriza građane BiH znatno više pogodi nego stanovnike Zapada s obzirom na to da većina naših građana i sada jedva preživljava. - Svaki dan sve je skuplje, kad god se ode u prodavaonicu, nove su cijene - žale se građani. Kada je riječ o novim cijenama, najviše se odnose na hranu, i to osnovnu. Pa je tako kruh oko 2,50 KM, litra mlijeka 3, litra ulja oko 4,50 KM. Drastične razlike su i kada je riječ o cijenama mesa, brašna, povrća i voća. To se najbolje vidi usporedbom s 2021. godinom. Tada se za 100 KM moglo kupiti više od 30 kg riže, danas 21, za isti novac tada bi se iz mesnice ponijelo gotovo 7 i pol kg junećeg mesa, danas ni 4 kg. Kada je riječ o mlijeku, za 100 KM imali biste 71 litru. Cijene kave, čokolade, junećeg mesa i maslaca u Federaciji BiH u godini dana porasle su dvoznamenkastim stopama. Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, cijena kilograma mljevene kave porasla je s 19,92 KM na 29,79 KM, što je skok od gotovo 50% u godini dana. Mliječna čokolada je s 22,45 KM po kilogramu došla na 29,27 KM, dok je kilogram junećeg mesa bez kosti porastao s 19,97 KM na 25,30 KM. Maslac je u istom razdoblju poskupio s 28,44 KM na 33,12 KM po kilogramu. Uz mliječnu čokoladu, snažan rast bilježi i čokolada za kuhanje. Njezina cijena je tijekom 2024. porasla za oko 35%, a rast se nastavio i u 2025. godini. Što nas tek čeka u ovoj godini, uvelike će diktirati razvoj situacije na Bliskom istoku.