Cijene deru kožu: Neke namirnice poskupjele za čak 70 odsto

Cijene hrane u Srpskoj naglo skočile: Čokolada i kafa poskupjele i do 70 odsto.

Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da su pojedine osnovne životne namirnice u Republici Srpskoj u protekle dvije godine značajno poskupjele, a najveći rast cijena zabilježen je kod mliječne čokolade i mljevene kafe.

Prema zvaničnim podacima, ako se uporede cijene iz januara 2024. godine i istog mjeseca ove godine, kilogram mliječne čokolade poskupio je sa 18,77 KM na 31,72 KM, što predstavlja rast od 12,95 KM, odnosno oko 70 odsto.

U istom periodu kilogram mljevene kafe poskupio je za oko 11 KM, dok je cijena teletine bez kosti porasla za 7,34 KM. Junetina sa kostima poskupjela je sa 13,75 KM na 18,54 KM po kilogramu, što je povećanje od 4,82 KM.

Ova poskupljenja dio su šireg trenda rasta cijena hrane koji već duže vrijeme opterećuje kućne budžete građana.

Predsjednica Udruženja potrošača „ToPeer“ iz Doboja Snežana Šešlija navela je da se poskupljenja mogu posmatrati iz dva ugla – rasta berzanskih cijena i uticaja klimatskih promjena.

„Kakao je značajno poskupio, a kao razlozi se navode loši prinosi i klimatske promjene, zbog čega na tržištu ima manje proizvoda i teže je zadržati raniji nivo cijena“, rekla je Šešlija za „Glas“.

Ona je istakla da je dodatni problem što u BiH i Republici Srpskoj poskupljuju i proizvodi koji se proizvode na domaćem tržištu.

„Riječ je o proizvodima koje ne moramo uvoziti i koje bismo mogli imati u dovoljnim količinama na našem tržištu“, naglasila je Šešlija.

Prema njenim riječima, najviše pritužbi građana zabilježeno je tokom jeseni, posebno u septembru i oktobru kada počinje školska godina.

„Određeni problemi su se pojavili već u martu, ali najviše pritužbi bilo je u septembru i oktobru, kada djeca kreću u školu. Tada roditelji više obraćaju pažnju na kućni budžet i postaju svjesni koliko su cijene prehrambenih proizvoda porasle“, pojasnila je Šešlija.

Ona je dodala da u BiH i dalje nedostaje jasniji mehanizam kontrole cijena, kao i jedinstven stav o ukidanju PDV-a na osnovne životne namirnice.

Ekonomista i izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske „SWOT“ Saša Grabovac pojasnio je da cijene potrošačkih dobara u velikoj mjeri zavise od odnosa ponude i tražnje.

„Kod nas je u proteklom periodu došlo do povećanja plata i penzija, što je značilo i veću količinu novca u opticaju. Taj novac u najvećoj mjeri završava u maloprodaji, pa trgovci imaju prostor da povećavaju cijene sve dok građani mogu da ih plaćaju“, rekao je Grabovac za „Glas“.

On je dodao da su na rast cijena uticali i globalni faktori, poput pandemije virusa korona, rata u Ukrajini, sukoba na Bliskom istoku, kao i rasta cijena nafte i prirodnog gasa.

„Pošto su energenti dio troškova proizvodnje skoro svakog proizvoda, to se direktno odražava i na rast cijena hrane i pića“, naglasio je Grabovac.

Prema njegovim riječima, najveći teret poskupljenja snose domaćinstva sa najnižim primanjima.

„Najsiromašniji građani su najviše opterećeni jer u strukturi njihove potrošnje najveći udio imaju hrana i energenti, a upravo ti proizvodi su najviše poskupjeli“, rekao je Grabovac.

On je upozorio da neizvjesnost ostaje i u narednom periodu.

„Već imamo visok nivo cijena koji je ostao nakon pandemije i rata u Ukrajini. Ukoliko se geopolitičke tenzije nastave i ako ponovo dođe do poremećaja u transportu nafte i energenata, možemo očekivati novi talas inflacije“, naveo je Grabovac.