Brojni problemi: Kako uvoz cvijeća utiče na domaće proizvođače
Rast troškova proizvodnje i sve veći uvoz zadaju glavobolju domaćim proizvođačima cvijeća, a prodavci ističu da su ove biljke u nabavci sve skuplje, ali da potražnja tradicionalno raste oko praznika i početka proljećne sezone.
– Na ove proizvode 2024. godine potrošeno je blizu 34 miliona maraka – naveli su iz UIO za “Glas Srpske”.
STATISTIKA
37,1 milion KM – uvoz živog drveća, lukovica, korijenja, rezanog cvijeća i ukrasnog lišća u 2025. godini.
34 miliona KM – potrošeno na uvoz cvijeća tokom 2025. godine.
9 miliona KM – uvoz u samo dva mjeseca 2026. godine.
11 miliona KM – prihod od izvoza cvijeća iz BiH u 2025. godini (9,7 miliona KM u 2024.).
3–4 puta – porast troškova proizvodnje (supstrat, sjeme, materijal) u posljednjih nekoliko godina.
20–30% – prosječno poskupljenje cvijeća u banjalučkim cvjećarama 2026. godine.Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, prošle godine uvezeno je živo drveće, lukovice, korijenje, rezano cvijeće i ukrasno lišće vrijedno oko 37,1 milion KM.
Potražnja za cvijećem iz uvoza iz godine u godinu veća
Da je potražnja za cvijećem iz uvoza iz godine u godinu veća pokazuje i činjenica da je u samo dva mjeseca ove godine na ovu robu otišlo više od devet miliona maraka.
Kada je riječ o izvozu, BiH je lani zaradila skoro 11 miliona KM, a godinu ranije 9,7 miliona KM.
Sanda Agatić-Slavnić iz rasadnika “Slavnić” u Banjaluci rekla je da je orijentisana na proizvodnju višegodišnjih ukrasnih biljaka, među kojima su drveće, grmovi i druge vrste.
– Uvoz sve više utiče na domaće proizvođače, ali ipak postoje određene biljke koje se ne isplati uvoziti kao što su visoka stabla jer su ona u inostranstvu i do deset puta skuplja nego kod nas – istakla je Agatić-Slavnić za “Glas Srpske”.
Proizvođači sve teže održavaju korak sa uvozom
Dodaje da je proizvodnja poskupjela, ali da je najveći problem ipak nedostatak kvalitetne radne snage koja zna da kalemi ukrasne biljke.
Ističe da se cvjećari češće odlučuju za uvozno bilje, posebno kada je riječ o rezanom cvijeću, jer se ono kod nas uglavnom i ne proizvodi.
Iako potražnja za cvijećem ne jenjava, domaći proizvođači sve teže održavaju korak sa uvozom i rastućim troškovima proizvodnje što potvrđuje i Sretenka Bulut iz trebinjskog rasadnika “Lantana”.
– U drugim zemljama često postoje bolji uslovi za proizvodnju, uključujući i povoljniju klimu što remeti domaće tržište, jer tamo mogu da proizvedu veće količine robe koja se može plasirati – kazala je Bulutova za “Glas”.
Troškovi proizvodnje su, kako kaže, u posljednjim godinama značajno porasli, od supstrata do sjemena, dok cijene cvijeća nisu mijenjali od 2000. godine.
– Sav materijal je poskupio za tri do četiri puta – istakla je Bulutova.
Pojašnjava da u Trebinju postoji dobra potražnja za domaćim cvijećem, jer se uglavnom uzgajaju autohtone vrste koje se dobro prilagođavaju lokalnim uslovima.
– Surfinije u visećim saksijama, begonije, kadifice i prkos su među traženijim cvijećem, a kupci često traže i petunije – navodi Bulutova.
Dodaje da njihov rasadnik trenutno ima dva veća plastenika, te da su ranije iskoristili određene podsticaje grada Trebinja za pokretanje proizvodnje.
U banjalučkoj cvjećari “Tulipan” navode da je u posljednjem periodu došlo do poskupljenja između 20 i 30 odsto, te da je poslovanje malih cvjećara sve izazovnije.
– Ruže su poskupjele oko deset odsto, te im je cijena sada šest KM, dok su karanfili zadržali istu cijenu i koštaju od oko marku po komadu – kažu u ovoj cvjećari ističući da potražnju popravljaju praznici, pogotovo 8. mart, slave i mature.
Dodaju da većina rezanog cvijeća dolazi iz Holandije, preko domaćih distributera.
– Ljeti ima i sezonskog cvijeća koje se proizvodi kod nas, kao što su tulipani, kale, irisi, ljiljani i neke vrste ruža – kazali su u cvjećari “Tulipan”.
Proizvodi Popovića
Proizvodi supružnika Mile i Milke Popović iz Gornjih Karajzovaca kod Gradiške krase dvorišta širom Srpske i BiH.
– Kvalitet i poštovanje rokova izgradili su povjerenje koje traje decenijama. Ono što ovaj rasadnik čini jedinstvenim jeste uspjeh u uzgoju mediteranskih kultura – rekao je Popović i dodao da svake godine proizvedu više od 500.000 sadnica raznog cvijeća i hiljade stabala limuna, narandži i mandarina.