Tri mjeseca dijele Sjedinjene Američke Države od međuizbora 3. novembra, glasanja koje bi moglo temeljito preoblikovati posljednje dvije godine drugog mandata predsjednika Donalda Trumpa i odrediti ko će voditi Kongres dok se zemlja priprema za predsjedničke izbore 2028. godine.
"Midterm" izbori ili međuizbori nazivaju se tako jer se odvijaju na sredini predsjedničkog mandata. Bira se svih 435 zastupnika u Zastupničkom domu, 35 od stotinu senatora i 36 guvernera.
Rezultat će odlučiti hoće li Trump posljednje dvije godine mandata provesti s poslušnim Kongresom ili suočen s oba doma u rukama Demokratske stranke, spremnima za istrage, blokadu zakonodavstva i, ovisno o razmjerima pobjede, otvaranje pitanja opoziva.
Republikanci trenutno imaju samo pet mandata više u Zastupničkom domu, dok u Senatu drže 53 mjesta naspram 47 demokratskih.
Važnost ovih izbora nadilazi puko brojanje mandata. Riječ je o prvom velikom testu Trumpove popularnosti od povratka u Bijelu kuću, referendumu o ekonomskoj politici obilježenoj visokim carinama i rastućim troškovima života te o tome hoće li Kongres zadržati sposobnost nadzora nad izvršnom vlašću.
Ako demokrati preuzmu barem jedan dom Kongresa, dobiće ovlaštenja za saslušanja, slanje sudskih poziva i istrage administracije, uključujući kontroverzu oko dosjea o Jeffreyju Epsteinu koja je uzdrmala i dio republikanske baze.
Trumpov pad popularnosti
Trumpov politički položaj ulazi u završnicu kampanje oslabljen. Prema prosjeku anketa Silver Bulletin, analitičkom projektu statističara Natea Silvera, Trumpova neto popularnost pala je na novi minimum drugog mandata i iznosi minus 20 posto, odnosno 38 posto građana odobrava njegov rad, a 58 posto ne odobrava.
To je, prema istom izvoru, niže nego u bilo kojem trenutku njegovog prvog mandata, uključujući i period nakon nereda na Kapitolu 6. januara 2021. godine.
Drugi presjeci anketa bilježe slične brojke – oko 37 do 38 posto odobrava njegov rad, dok ga 57 do 59 posto ne odobrava, s posebno lošim rezultatima među mlađim biračima i nezavisnima.
Rast životnih troškova izaziva najveću zabrinutost birača, tvrdi Alec Philips, glavni politički ekonomista Goldman Sachsa. Pad popularnosti analitičari i ankete pripisuju velikom skoku cijena goriva i inflaciji.
Uz to, istekle olakšice za zdravstveno osiguranje u sklopu Zakona o pristupačnoj njezi (ACA) i rezovi u Medicaidu, doneseni u sklopu Trumpovog poreznog i budžetskog zakona, postali su ključna tema demokratske kampanje. Vođa demokratske manjine u Zastupničkom domu Hakeem Jeffries obećao je da će stranka, dobije li većinu, poništiti te rezove.
Uz ekonomiju, kampanju je obilježila i afera oko dosjea seksualnog predatora Jeffreyja Epsteina, koji je nekada bio blizak Trumpu. Objava znatno cenzurisanih dokumenata krajem 2025. godine razljutila je dio republikanskih zastupnika, a republikanski strateg Brian Darling upozorio je da "ograničena objava ostaje politički rizik za sve republikance u ranjivim mandatima".
Republikanski kongresmen Thomas Massie, koji je zajedno s demokratom Ro Khannom vodio inicijativu za punu objavu dosjea, izjavio je da će ova afera "naštetiti republikancima na međuizborima".
Prekrajanje izbornih jedinica
Prekrajanje izbornih jedinica postalo je jedna od najvažnijih bitaka ovih izbora.
Najveća "borba" vodi se u Teksasu koji je usvojio novu kartu izbornih jedinica, koja bi republikancima mogla donijeti do pet dodatnih mandata. Savezni sud u El Pasu blokirao je primjenu nove mape, ali je Vrhovni sud SAD-a privremeno dopustio njeno korištenje na izborima, dok se parnica nastavlja.
Kalifornijski guverner Gavin Newsom odgovorio je referendumskom inicijativom "Prijedlog 50", koju su birači odobrili, čime je otvoren put demokratskoj karti koja bi mogla donijeti pet dodatnih demokratskih mjesta. Vrhovni sud odbio je hitnu žalbu republikanaca protiv te mape.
