Navršile su se 34 godine od zločina u Briševu kod Prijedora, u kojem su tokom 24. i 25. jula 1992. godine ubijeni brojni hrvatski civili. Zločin, koji se smatra jednim od najtežih nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini tokom rata, i danas ostaje simbol stradanja i neriješenih pitanja pravde.
Briševo, selo u prijedorskoj općini koje je prije rata bilo naseljeno pretežno Hrvatima, napadnuto je 24. i 25. jula 1992. godine. Prema činjenicama utvrđenim u postupcima pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), u napadu su ubijeni brojni hrvatski civili, među njima žene, starije osobe i maloljetnici, dok je selo opljačkano i spaljeno, a preživjelo stanovništvo protjerano.
Prema činjenicama utvrđenim u postupcima pred MKSJ-om i dostupnim historijskim izvorima, zločin u Briševu smatra se jednim od najtežih pojedinačnih ratnih zločina počinjenih nad hrvatskim civilima u Bosni i Hercegovini tokom rata od 1992. do 1995. godine. U različitim izvorima navodi se da je ubijeno 67 ili 68 civila, pri čemu broj od 67 odgovara službeno evidentiranim žrtvama, dok se broj od 68 pojavljuje u svjedočenju Ivice Atlije pred Haškim tribunalom, koji je govorio o broju tijela koja je zatekao nakon napada.
Svjedočenje Ivice Atlije pred Haškim tribunalom
Tokom suđenja bivšem političkom lideru bosanskih Srba u Prijedoru Milomiru Stakiću, pred MKSJ-om je 3. i 4. jula 2002. godine svjedočio Ivo Atlija, preživjeli mještanin Briševa.
Atlija je opisao atmosferu koja je prethodila napadu, navodeći da je nesrpsko stanovništvo živjelo u strahu zbog rastućih tenzija i sve većeg naoružavanja lokalnog srpskog stanovništva.
Kako proizlazi iz zapisnika Haškog tribunala, svjedok je naveo da su mu pojedinci govorili da se naoružavaju kako bi "odbranili Jugoslaviju", zadržali "sve Srbe u jednoj državi" i spriječili da Bosna i Hercegovina postane "ustaško tlo ili džamahirija".
Govoreći o napadu na Briševo, Atlija je posvjedočio da je iz skrovišta gledao kako vojnici pale kuće i iz njih odnose televizore, videorekordere, klima-uređaje, radio-aparate i drugi namještaj.
Prema njegovom svjedočenju, po selu su bila razbacana tijela ubijenih civila.
, navedeno je u zapisniku njegovog svjedočenja pred MKSJ-om.
Atlija je također izjavio da je nakon napada prolazio i kroz druga sela na području Prijedora te učestvovao u ukopu brojnih ubijenih.
HDZ 1990: Pravda nije u potpunosti zadovoljena
Povodom godišnjice zločina oglasio se HDZ 1990, odajući počast, kako su naveli, 67 nevino ubijenih hrvatskih civila.
, saopćili su iz HDZ-a 1990.
Dodali su da u ime žrtava traže pravdu, pozivaju na utvrđivanje istine te poručili da uspomena na stradale mora ostati trajna opomena da se ovakav zločin nikada i nigdje više ne ponovi.
HSP BiH: Trajna rana hrvatskog naroda u BiH
Saopćenjem se oglasio i HSP BiH, ističući da je Briševo simbol stradanja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
, naveli su iz HSP-a BiH.
Iz ove stranke izrazili su saučešće porodicama ubijenih te odali počast svim žrtvama Briševa.
Porodice i dalje čekaju pravdu
Više od tri decenije nakon zločina, porodice ubijenih i preživjeli i dalje čekaju da svi odgovorni budu procesuirani. Briševo se danas smatra jednim od simbola stradanja hrvatskih civila u Bosni i Hercegovini tokom rata, a godišnjice zločina redovno se obilježavaju komemoracijama i pozivima da se utvrdi puna odgovornost za počinjene zločine.
