Navršile su se 34 godine od zločina u Briševu kod Prijedora, u kojem su tokom 24. i 25. jula 1992. godine ubijeni brojni hrvatski civili. Zločin, koji se smatra jednim od najtežih nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini tokom rata, i danas ostaje simbol stradanja i neriješenih pitanja pravde.
Prema činjenicama utvrđenim u postupcima pred MKSJ-om i dostupnim historijskim izvorima, zločin u Briševu smatra se jednim od najtežih pojedinačnih ratnih zločina počinjenih nad hrvatskim civilima u Bosni i Hercegovini tokom rata od 1992. do 1995. godine. U različitim izvorima navodi se da je ubijeno 67 ili 68 civila, pri čemu broj od 67 odgovara službeno evidentiranim žrtvama, dok se broj od 68 pojavljuje u svjedočenju Ivice Atlije pred Haškim tribunalom, koji je govorio o broju tijela koja je zatekao nakon napada.
Svjedočenje Ivice Atlije pred Haškim tribunalom
Tokom suđenja bivšem političkom lideru bosanskih Srba u Prijedoru Milomiru Stakiću, pred MKSJ-om je 3. i 4. jula 2002. godine svjedočio Ivo Atlija, preživjeli mještanin Briševa.
Atlija je opisao atmosferu koja je prethodila napadu, navodeći da je nesrpsko stanovništvo živjelo u strahu zbog rastućih tenzija i sve većeg naoružavanja lokalnog srpskog stanovništva.
Kako proizlazi iz zapisnika Haškog tribunala, svjedok je naveo da su mu pojedinci govorili da se naoružavaju kako bi "odbranili Jugoslaviju", zadržali "sve Srbe u jednoj državi" i spriječili da Bosna i Hercegovina postane "ustaško tlo ili džamahirija".
Govoreći o napadu na Briševo, Atlija je posvjedočio da je iz skrovišta gledao kako vojnici pale kuće i iz njih odnose televizore, videorekordere, klima-uređaje, radio-aparate i drugi namještaj.
Prema njegovom svjedočenju, po selu su bila razbacana tijela ubijenih civila.
"Uokolo sela je takođe bilo razbacano 68 leševa, među kojima je bilo 14 žena, dva dječaka mlađa od 16 godina i četvoro invalida", navedeno je u zapisniku njegovog svjedočenja pred MKSJ-om.
Atlija je također izjavio da je nakon napada prolazio i kroz druga sela na području Prijedora te učestvovao u ukopu brojnih ubijenih.
HDZ 1990: Pravda nije u potpunosti zadovoljena
Povodom godišnjice zločina oglasio se HDZ 1990, odajući počast, kako su naveli, 67 nevino ubijenih hrvatskih civila.
"Briševo je opljačkano, spaljeno i gotovo izbrisano s karte, a ni nakon više od tri desetljeća pravda nije u potpunosti zadovoljena. Obitelji žrtava i danas čekaju da svi odgovorni budu privedeni pravdi, što ostaje obveza pravosudnih institucija i dug prema nevinim žrtvama", saopćili su iz HDZ-a 1990.
Dodali su da u ime žrtava traže pravdu, pozivaju na utvrđivanje istine te poručili da uspomena na stradale mora ostati trajna opomena da se ovakav zločin nikada i nigdje više ne ponovi.
HSP BiH: Trajna rana hrvatskog naroda u BiH
Saopćenjem se oglasio i HSP BiH, ističući da je Briševo simbol stradanja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
"U samo dva dana na najokrutniji je način ubijeno najmanje 67 nedužnih hrvatskih civila – žena, djece i starijih osoba – čiji je jedini 'grijeh' bio to što su ostali na svojim ognjištima i pripadali hrvatskom narodu. Njihovo stradanje trajna je rana hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i opomena da se takvo zlo više nikada i nikome ne smije ponoviti", naveli su iz HSP-a BiH.
Iz ove stranke izrazili su saučešće porodicama ubijenih te odali počast svim žrtvama Briševa.
Porodice i dalje čekaju pravdu
Više od tri decenije nakon zločina, porodice ubijenih i preživjeli i dalje čekaju da svi odgovorni budu procesuirani. Briševo se danas smatra jednim od simbola stradanja hrvatskih civila u Bosni i Hercegovini tokom rata, a godišnjice zločina redovno se obilježavaju komemoracijama i pozivima da se utvrdi puna odgovornost za počinjene zločine, prenosi N1.
