Brisel mijenja kurs: 210 milijardi ruskih evra na stolu

U EU je sada u razmatranju novi pravni okvir koji bi mogao podrazumijevati prebacivanje zamrznutih sredstava Rusije iz belgijske pod evropsku jurisdikciju, ali razgovori su još na nivou konsultacija i zasad nema sistematskog rada na pripremi konačnog plana.

U decembru 2025. izgledalo je da je EU praktično odustala od ove ideje, nakon što lideri nisu prihvatili prijedlog Evropske komisije o reparacionom kreditu povezanom sa ruskom imovinom, već su odlučili da se na finansijskim tržištima zaduže za 90 milijardi evra kako bi obezbijedili pomoć Ukrajini tokom 2026. i 2027. godine.

Prema uslovima tog aranžmana, Kijev bi kredit trebalo da vrati tek kada Rusija plati poslijeratne reparacije, ali je nešto više od osam mjeseci kasnije pitanje direktnijeg korištenja ruske imovine ponovo dospjelo visoko na evropsku političku agendu.

Ukrajina je prije približno mjesec dana ponovo počela intenzivno da pokreće ovo pitanje, uključujući razgovore sa Belgijom, koja se ranije protivila korištenju sredstava, dok su Švedska, Nizozemska, Španija i Poljska zajednički pozvale na nastavak rada na korištenju zamrznute ruske državne imovine.

Ipak, ključni razlog za promjenu raspoloženja u Briselu nije bio pritisak tih država, već informacije o velikom manjku novca potrebnog Ukrajini za nastavak rata.

U Evropskoj uniji trenutno je zamrznuto oko 210 milijardi evra imovine Centralne banke Rusije, od čega se približno 180 milijardi nalazi u belgijskom depozitorijumu vrijednosnih papira Euroclear, zbog čega Belgija smatra nepravednim da najveći pravni i finansijski rizik snosi upravo ona.

Jedna od opcija o kojoj se razgovara jeste da Euroclear kao čuvara ruskih sredstava zamijeni nova struktura ili bankarska institucija EU, čime bi novac, ali i pravna odgovornost za moguće ruske tužbe i zahtjeve za povrat sredstava, bili prebačeni na nivo cijele Unije.

Takav model bi teoretski mogao da odgovori na ključne primjedbe Belgije i smanji potrebu za pojedinačnim državnim garancijama koje bi pokrivale ogromnu vrijednost zamrznute imovine, navodi eurointegration.

Iako Kijev tvrdi da konkretni prijedlozi postoje, evropski zvaničnici trenutno ih vide više kao koncept nego kao gotov plan i smatraju da Evropska komisija i Međunarodni monetarni fond prvo moraju preciznije procijeniti finansijske potrebe Ukrajine.

Ipak, prema "Evropskoj pravdi", u Briselu je došlo do značajnog zaokreta jer se korištenje ruske imovine za finansiranje Ukrajine u razgovorima iza zatvorenih vrata više ne posmatra kao pitanje koje je trajno zatvoreno kompromisom iz decembra 2025. godine.