Bosna i Hercegovina je po indeksu sigurnosti novinara, s ocjenom 2,61, trenutno među najlošije rangiranim zemljama u regionu, a lošija situacija tokom prošle godine zabilježena je jedino u Srbiji. Istovremeno, podaci Reportera bez granica potvrđuju kontinuirano pogoršanje medijskih sloboda u BiH, koja je po najnovijem Svjetskom indeksu slobode medija rangirana na 90. mjestu, što predstavlja njen najlošiji plasman u posljednjih 25 godina.
Istaknuto je to danas na pres-konferenciji BH Novinara i mreže SafeJournalists, na kojoj su predstavljeni izvještaji Index sigurnosti novinara u BiH za 2025. te Sigurnost novinarki i drugih žena u medijima u BiH tokom 2025. godine.
Istraživačica mreže Safejournalists za BiH Maja Radević istakla ključni zaključak, a to je da se prostor za slobodan i siguran rad novinara u BiH nastavlja sužavati, uprkos određenim pozitivnim pomacima, posebno kada je riječ o saradnji policijskih i pravosudnih institucija s novinarskom zajednicom i procesuiranju slučajeva napada na novinare.
Naglasila je da ambijent u kojem rade novinari i ostali medijski radnici u BiH i dalje obilježavaju politički pritisci, institucionalna nesigurnost, porast online nasilja, ekonomsko iscrpljivanje medija i veoma nizak nivo povjerenja u sistem zaštite.
– Ovaj izvještaj pokazuje da se pritisci na novinare u BiH danas više ne ogledaju samo kroz otvorene prijetnje i fizičke napade. Oni dolaze kroz rastuće pokušaje političke diskreditacije, zloupotrebu institucija, sudske procese i ekonomske ucjene medija, kao i pokušaje donošenja restriktivnih zakona i organizovane kampanje mržnje na internetu protiv pojedinih medija i novinara – kazala je Radević.
Dodala je da pritisak na novinare iz godine u godinu postaje sofisticiraniji, kontinuiraniji i opasniji.
Govoreći o pravnom i organizacionom okruženju, navela je da su tokom 2025. godine dodatno pogoršani profesionalni i radni uslovi za novinare, posebno u privatnim medijima.
Također je podsjetila da vlasti tokom prošle godine nisu postigle nikakav napredak u osiguravanju dugoročne finansijske održivosti BHRT-a, koji se našao u najtežoj krizi od svog osnivanja.
Posebno zabrinjavajućim ocijenila je nastavak pritisaka na novinare i medije kroz zakonodavni okvir.
Navela je da u BiH trenutno postoji oko 300 aktivnih tužbi za klevetu, od kojih gotovo trećina ima karakteristike SLAPP tužbi, odnosno tužbi čiji cilj nije zaštita ugleda, već finansijsko iscrpljivanje i zastrašivanje novinara i redakcija.
Istovremeno je naglasila da su određeni pokušaji dodatnog ograničavanja slobode medija tokom 2025. godine zaustavljeni zahvaljujući snažnim reakcijama novinarske zajednice i civilnog društva.
Među njima je izdvojila Zakon o stranim agentima u Republici Srpskoj, koji je poništio Ustavni sud Bosne i Hercegovine, nakon brojnih upozorenja da takav zakon predstavlja ozbiljnu prijetnju slobodi izražavanja i radu nezavisnih organizacija i medija.
Govoreći o sigurnosti novinara, Radević je kazala da je tokom prošle godine Linija za pomoć novinarima, koja djeluje u okviru Udruženja BH novinari, zabilježila više od 40 slučajeva kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda, dok je regionalna platforma Safe Journalists evidentirala ukupno 35 sigurnosnih incidenata i prijetnji novinarima i medijima u našoj zemlji, što je za šest više nego prethodne godine.
– Međutim, treba naglasiti i da ovo nisu konačni brojevi, jer zapravo kada govorimo o prijetnjama, samo 25 posto registrovanih slučajeva prijetnji novinarima prijavi se pravosuđu i policiji – naglasila je.
Podsjetila je i da je prošle godine prijavljeno pet slučajeva fizičkih napada na novinare i medijske radnike u BiH, što je za dva slučaja više u odnosu na 2024. godinu.
Kako je navela, zabilježena su i tri slučaja prijetnji po život i fizičku sigurnost novinara, od kojih se dva odnose na prijetnje upućene putem društvenih mreža.
Radević je ukazala i na određene pozitivne pomake kada je riječ o procesuiranju napada na novinare.
Objasnila je da je postojanje 33 kontakt tačke za sigurnost novinara u policiji i tužilaštvima, zaduženih za prioritizaciju istraga i evidentiranje napada na novinare, dijelom dovelo do bolje komunikacije i povećanog razumijevanja specifičnosti novinarskog posla unutar pravosudnih institucija, kao i veće senzibiliziranosti tužilaca i policijskih službenika za sigurnosne izazove s kojima se suočavaju medijski radnici.
Posebno je naglasila da je BiH po indeksu sigurnosti novinara, sa ocjenom 2,61, trenutno među najlošije rangiranim u regionu.
– Gora situacija je tokom prošle godine bila jedino u Srbiji, gdje su tokom izvještavanja sa masovnih protesta novinari i mediji bili izloženi napadima i represiji od vlasti – dodala je.
Na kraju je upozorila da podaci Reportera bez granica potvrđuju kontinuirano pogoršanje medijskih sloboda u našoj zemlji.
– Po najnovijem izvještaju Reportera bez granica, BiH je rangirana na 90. mjestu po Svjetskom indeksu slobode medija, što predstavlja najniži nivo u posljednjih 25 godina, dok je prije samo tri godine BiH bila na 64. mjestu – istakla je Radević.
Koordinatorica Linije za pomoć novinarima (FMHL) Mirna Stanković Luković predstavila je analizu koja obuhvata period od januara do decembra 2023. godine, navodeći da su kvantitativni podaci prikupljeni iz baze podataka mreže Safe Journalists i evidencije Linije za pomoć novinarima Udruženja BH novinari o napadima i prijetnjama usmjerenim protiv novinarki.
Pojasnila je da su kvalitativni podaci prikupljeni kroz desk istraživanje, pregled javnih izvještaja i dokumenata, intervjue te uvide dobijene tokom fokus grupe s novinarkama.
Navela je da je diskusija obuhvatila tri ključne oblasti – položaj novinarki unutar redakcija, pritiske i prijetnje koje dolaze izvan medijskog sektora te iskustva sa rodno zasnovanim nasiljem i uznemiravanjem.
Po njenim riječima, prijavljeni slučajevi prijetnji i napada, kao i sudski postupci, ilustriraju šire obrasce sigurnosnog okruženja za novinarke i ukazuju na određeni napredak, ali i na trajne nedostatke u institucionalnim odgovorima.
Govoreći o zaštiti novinarki i medijskih radnica u BiH, Stanković Luković je istakla da je naša zemlja poduzela određene korake ka usklađivanju pravnog okvira s međunarodnim standardima u oblasti rodno zasnovanog nasilja, posebno onima koji proizlaze iz Istanbulske konvencije.
Međutim, naglasila je da postojeći pravni i politički mehanizmi još uvijek ne adresiraju dovoljno specifične rizike s kojima se suočavaju novinarke, te podsjetila da je tokom 2023. godine u Federaciji BiH započela primjena izmijenjenog Krivičnog zakona.
Također, istakla je da institucionalni odgovori i dalje ostaju neujednačeni, dok je pravna podrška dostupna prvenstveno kroz organizacije civilnog društva.
– Interni mehanizmi podrške unutar medijskih organizacija ostaju ograničeni – dodala je.
Govoreći o trendovima napada, prijetnji i uznemiravanja tokom 2023. godine, navela je da je registrovano ukupno osam slučajeva prijetnji i napada na novinarke u BiH, što predstavlja najčešći oblik incidenata.
Istakla je da se novinarke često suočavaju s napadima usmjerenim na njihov fizički izgled, privatni život ili moral, pod navodnim znacima, umjesto na njihov profesionalni rad.
– Online uznemiravanje ostaje jedan od najrasprostranjenijih oblika nasilja nad novinarkama u BiH – podvukla je, dodajući da se oko 70 posto prijavljenih napada na novinare događa u online prostoru.
Navela je i da su se ove godine, od januara do danas, dogodila dva fizička napada na novinarke, dok su ostali slučajevi uglavnom prijetnje i targetiranje u javnom prostoru, uključujući i online prostor.
Stanković Luković ocijenila je da institucionalni odgovori i dalje nisu dosljedni.
– Mnogi incidenti i dalje nailaze na spore istrage, ograničeno procesuiranje i neadekvatne zaštitne mjere – kazala je.
Naglasila je da neprijavljivanje ostaje značajan izazov jer se mnoge novinarke odlučuju da ne prijavljuju prijetnje zbog nepovjerenja u institucije i nedovoljne podrške unutar redakcija.
Govoreći o preporukama, kazala je da bi donosioci odluka i kreatori politika trebali razviti nacionalnu strategiju ili akcioni plan posebno usmjeren na sigurnost novinara i novinarki, osigurati dosljednu primjenu krivičnog zakona te unaprijediti prikupljanje podataka kako bi se osigurala adekvatna statistika.
Također je napomenula da profesionalna udruženja i sindikati također trebaju ojačati vlastite mehanizme, dok civilno društvo i međunarodni akteri trebaju nastaviti podržavati inicijative monitoringa i zagovaranja sigurnosti novinara.
Ombudsmenka za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur istakla je da, kao institucija koja ima mandat da prati slobodu izražavanja kroz slobodu pristupa informacijama, želi ukazati na dva segmenta koja smatra posebno značajnim.
Naglasila je da sloboda izražavanja ne podrazumijeva samo pravo građana da prime informaciju, već i zaštitu kanala putem kojeg se ta informacija plasira.
Dodala je da određeni problemi nisu u dovoljnoj mjeri prepoznati u izvještajima, ali da su vidljivi kroz predmete koje institucija razmatra.
Kao prvi problem izdvojila je onemogućavanje pristupa javnim službama, servisima, parlamentima i sličnim institucijama, ističući da se time ograničavaju uslovi za rad medija i ostvarivanje prava javnosti na informisanje.
Kao drugi važan segment ukazala je na sve veću ugroženost novinara, a posebno novinarki, u digitalnom prostoru.
Govoreći o dodatnim izazovima, Džumhur je upozorila i na, kako je navela, upornu ignoranciju potrebe definisanja medijskog prostora. Po njenim riječima, nepostojanje jasnijeg uređenja otvara prostor za zloupotrebu medijskog prostora kao javnog dobra od određenog broja medija koji nisu uvijek spremni djelovati u skladu s medijskim principima.
Generalna sekretarka Udruženja BH Novinari Borka Rudić napomenula je da je ovo udruženje pokrenulo inicijativu zajedno sa Evropskom federacijom novinara o formiranju sindikata novinara u BiH.
– To će biti proces od dvije godine, biće fokusiran na cijelu regiju, jer imamo problem sa zaštitom radnih prava. Konačno je Evropska federacija uspjela da nađe liniju finansiranja u Briselu i pokrenućemo ta pitanja za cijeli region – kazala je.
Zaključila je da je od posebne važnosti to što će postojati mogućnost formiranja sindikata novinara, obuke sindikalnih aktivista te uspostavljanja sindikalnih organizacija u sredinama gdje one trenutno ne postoje.
