Mostar se posljednjih desetljeća ne razvija prema pravilima urbanističke struke, nego prema pojedinačnim interesima investitora, upozorio je arhitekt i urbanist Borislav Boro Puljić u emisiji „Nedjeljom u 10“ Federalnog radija.
Govoreći o pogodovanju investitorima nauštrb zakonitosti i kvalitete života građana, Puljić je kazao kako se takav pristup u struci kolokvijalno naziva „investitorskim urbanizmom“.
„Kada u arhitekturi napravite neki potez, odmah vidite je li dobar ili loš. Kada povučete urbanistički potez, rezultati se vide za 50 godina. Ono što smo napravili u posljednjih 30 godina ljudi će u punom opsegu vidjeti tek za nekoliko desetljeća. Na nesreću nas koji smo te struke, mi to vidimo odmah“, rekao je Puljić.
„Mostar se ne planira“
Prema njegovim riječima, temeljni problem Mostara jest činjenica da se grad više ne planira sustavno.
Puljić je naveo kako su prostorni i urbanistički dokumenti više puta mijenjani, ali ne kroz cjelovito sagledavanje potreba grada, nego kroz pojedinačne izmjene vezane uz određene lokacije i investicijske zahtjeve.
„Ljudi iz urbanizma kažu da se Mostar planira točkasto. Imate poljoprivrednu ili šumsku zonu, netko kupi određenu lokaciju, a onda mu se omogući ono što želi kako bi ostvario profit. To nije planiranje“, kazao je.
Kao ključno pitanje pri svakoj novoj gradnji izdvojio je usklađenost s važećim prostornim i urbanističkim planovima, uključujući dopuštenu katnost, izgrađenost i gustoću stanovanja.
Upozorio je i da se grad, bez jasnih urbanističkih pravila, ponaša kao sustav koji gubi vlastite izvore prihoda, dok istodobno rastu potrebe za ulaganjima u ceste, vodovod, kanalizaciju, javne prostore i zelenilo.
Nova gradnja priključuje se na staru infrastrukturu
Puljić smatra da je jedan od najvećih problema činjenica da se nova gradnja posljednjih desetljeća uglavnom priključuje na postojeću infrastrukturu, bez njezina odgovarajućeg proširenja.
„Svako jutro imamo više automobila, a ulice su nam sve uže. Na isti profil cijevi svakodnevno se priključuje nova zgrada, a ta zgrada nije platila doprinos za proširenje infrastrukture“, rekao je.
Takav razvoj, prema njegovu mišljenju, donosi veliku zaradu pojedincima, ali dugoročno smanjuje kvalitetu života svih stanovnika.
Naglasio je kako urbanistički standardi jasno određuju koliko je za određeni broj stanovnika potrebno trgovina, parkirališnih mjesta, prometnih traka, zelenih površina i drugih sadržaja, ali da se ta pravila u Mostaru često zanemaruju.
Od jednog od najzelenijih gradova do pregrijanih četvrti
Puljić je podsjetio kako je Mostar nekada, prema stručnim analizama, bio među najzelenijim gradovima bivše Jugoslavije.
Grad je imao razvijene parkove, zelenilo i komunalno poduzeće koje je uređivalo javne površine i u drugim gradovima. Danas su, upozorava, pojedini dijelovi Mostara toliko izgrađeni da visoke ljetne temperature dodatno otežavaju život stanovnicima.
