Ali nakon mnogo natezanja i preokreta, Merz i Macron zaustavili su prestižni projekat odbrambene saradnje.
Emmanuel Macron je još u martu, na marginama samita Evropske unije, pokušao ponovo unijeti dozu optimizma.
Upitan o projektu borbenog aviona FCAS, francuski predsjednik rekao je novinarima da je o tome razgovarao s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom: „Zajedno smo odlučili da pokušamo ponovo približiti Airbus i Dassault tokom narednih sedmica.“
Trebao se pronaći zajednički put „vrlo mirno i uz međusobno poštovanje“, rekao je Macron i naglasio: „Strateški cilj je jasan i oko njega postoji konsenzus svih uključenih.“
Već tada je to zvučalo kao posljednji pokušaj da se nekako izbjegne prijeteći neuspjeh zajedničkog projekta borbenog aviona. Prethodno je postupak pronalaženja kompromisnog rješenja završio bez uspjeha. Cilj je svaki put bio isti: političkim pritiskom ponovo približiti dva zavađena industrijska partnera – Airbusov vojni sektor s njemačke strane i proizvođača Rafalea, Dassault, kao francuskog partnera u projektu.
Samo sporedna uloga za njemačke partnere?
Već otprilike godinu dana odnosi među industrijskim partnerima bili su ozbiljno narušeni. Direktor Dassaulta, Éric Trappier, iznenada je vrlo jasno stavio do znanja da želi biti jedini glavni partner u projektu, kako je rekao na konferenciji za novinare o poslovnim rezultatima Dassaulta u februaru:
„Od samog početka govorim da želim jasno vodstvo, ne samo na papiru.“
Govoreći o svom njemačkom partneru rekao je da kada se sarađuje, jedan je bolji od drugoga, a drugi pritom uči.
„Ali dok još uče, ne moraju odmah preuzimati i vodstvo.“
Dakle, samo neka vrsta juniorske uloge za njemačke i španske partnere iz Airbusa? Pojavila se sumnja da visoko zadužena Francuska želi zadržati kontrolu nad znanjem i raspodjelom poslova dobavljačima, dok bi njemački partneri prvenstveno trebali sufinansirati projekat vrijedan sto milijardi eura.
Merz postaje sve sumnjičaviji
U Njemačkoj je u međuvremenu sindikat IG Metall pokrenuo kampanju i otvoreno zatražio prekid saradnje s Dassaultom. Na Airbusovoj konferenciji o poslovnim rezultatima u februaru i izvršni direktor Guillaume Faury nagovijestio je da je zajednički projekat borbenog aviona zapeo.
„Ako nas naši naručioci za to ovlaste, podržali bismo rješenje s dva borbena aviona i bili spremni preuzeti vodeću ulogu u tako restrukturiranom projektu FCAS“, rekao je također francuski direktor Airbusa, piše DW.
Posljednjih mjeseci činilo se da je prije svega njemačka strana izgubila strpljenje. Kancelar Merz pokazivao je sve više skepse, recimo u februaru u podcastu „Machtwechsel“, gdje je rekao:
„Francuzima je u sljedećoj generaciji borbenih aviona potrebna letjelica sposobna nositi nuklearno oružje i djelovati s nosača aviona. Njemačkom Bundeswehru to trenutno nije potrebno.“
Potrebe su drugačije u njemačkoj i francuskoj vojsci, pa se i profili zahtjeva previše razlikuju, objašnjavao je Merz. Zbog toga će, dodao je, na kraju vjerovatno morati biti razvijena dva različita borbena aviona za Njemačku i Francusku.
Objava iz Berlina, Pariz reaguje kasnije
Zato nije iznenađenje što je vijest o neuspjehu najprije stigla iz Berlina, a ne iz Pariza. Iz krugova njemačke vlade preneseno je da je kancelar francuskom predsjedniku „predložio da se odustane od daljeg razvoja zajedničkog borbenog aviona“.
Iz Jelisejske palate u Parizu potvrda je stigla tek nekoliko sati kasnije. Uz dodatak:
„Njemačke vlasti smatraju da više nije bilo moguće vršiti dodatni pritisak na uključene kompanije.“
Izbor riječi otkriva neslaganje. Način komunikacije predstavlja neslavan završetak propalog njemačko-francuskog prestižnog projekta. Odbrambenu saradnju još su 2017. pokrenuli tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel i tada tek izabrani francuski predsjednik Macron.
Njemačkoj potreban novi partner
Najava da će Airbus i Dassault barem u razvoju budućeg sistema „Borbenog oblaka“ (Combat Cloud) s bespilotnim letjelicama u okviru FCAS-a zajednički razvijati komunikacijski sistem zvuči kao očajnički pokušaj spašavanja obraza njemačko-francuske saradnje.
Njemačka će sada prije svega morati potražiti nove partnere za razvoj borbenog aviona buduće generacije. Pritom tek treba razjasniti koliku će važnost visoko naoružani borbeni avioni uopće imati u dobu ratovanja dronovima.
(Vijesti.ba)
