Pravosnažna presuda postoji. Kupoprodajna cijena je plaćena. Vlasništvo je upisano. Ipak, hotel nije preuzet. Slučaj „Zenit“ u Neumu otvara neugodno pitanje, da li u Bosni i Hercegovini zakon važi jednako za sve ili se njegova primjena zaustavlja tamo gdje počinju lokalni interesi.
Dokumentacija dostupna našem portalu ukazuje na višegodišnji spor koji traje uprkos činjenici da su pravosudni postupci okončani i da su ispunjene sve obaveze predviđene privatizacijom.
Priča počinje u septembru 2015. godine, kada je Agencija za privatizaciju Hercegovačko-neretvanskog kantona izabrala kompaniju Bingo kao najuspješnijeg ponuđača za kupovinu 79,73 posto državnog kapitala u društvu HTD "Zenit-Bro" d.o.o. Neum. Njihova ponuda osvojila je najveći broj bodova na javnom tenderu, ali umjesto realizacije kupovine uslijedili su dugotrajni sudski postupci.
Preokret se desio krajem 2023. godine. Kantonalni sud u Mostaru donio je pravosnažnu presudu kojom je Agenciji za privatizaciju naloženo da zaključi kupoprodajni ugovor s kompanijom Bingo. U presudi je navedeno da će, ukoliko Agencija ne postupi po nalogu u ostavljenom roku, sama sudska odluka imati snagu ugovora.
Kompanija iz Tuzle u međuvremenu je izvršila svoju ugovornu obavezu i u budžet Hercegovačko-neretvanskog kantona uplatila 2,5 miliona KM. Nakon toga Općinski sud u Mostaru donio je rješenje o upisu Binga kao vlasnika 79,73 posto kapitala, što potvrđuje i aktuelni izvod iz sudskog registra.
Ni tada spor nije završen. Na odluku o upisu vlasništva žalbe su uložili Vlada HNK i Općina Neum, ali je Kantonalni sud u Mostaru u martu 2026. godine odbio njihove prigovore kao neosnovane i potvrdio prvostepeno rješenje. I pored toga, kompanija još nije preuzela stvarni posjed nad hotelom.
Višemilionska investicija na bosanskohercegovačkoj obali na čekanju
Posljedice višegodišnjeg zastoja ne ogledaju se samo u sudskim postupcima. Prema uslovima privatizacije, investitor se obavezao da će tokom prve tri godine u obnovu i razvoj hotela uložiti oko 30 miliona konvertibilnih maraka.
Plan uključuje i zadržavanje svih 59 zaposlenih, uz otvaranje još 72 nova radna mjesta u naredne tri godine.
Zbog toga se nameće pitanje koliku je ekonomsku štetu pretrpio Neum, ali i cijela Bosna i Hercegovina, dok je jedan od značajnijih hotelskih objekata na jedinom bh. izlazu na more ostao bez najavljenog investicionog ciklusa.
Otvorena pitanja o upravljanju hotelom
Slučaj privatizacije "Zenita" otvara i niz pitanja koja se odnose na funkcionisanje institucija i upravljanje društvom.
Sudska dokumentacija pokazuje da je Općina Neum tokom postupka privatizacije izgubila status udjeličara, budući da je njen petoprocentni udio bio dio državnog kapitala koji je predmet prodaje. Uprkos tome, općinske vlasti nastavile su učestvovati u postupcima, podnositi žalbe i tražiti raskid ugovora, iako prema dostupnim dokumentima više nisu imale status člana društva.
Ostaje nejasno na kojem pravnom osnovu su takve aktivnosti nastavljene i zbog čega su dodatno usporavale okončanje procesa.
Istovremeno se otvara još jedno pitanje. Prema posljednjem izvodu iz sudskog registra, Bingo je upisan kao većinski vlasnik društva, dok je Ivan Lakić i dalje evidentiran kao osoba ovlaštena za zastupanje.
To nameće dilemu ko danas donosi poslovne odluke u hotelu, ko upravlja njegovim svakodnevnim radom i na koji način se raspoređuju prihodi koje turistički kompleks ostvaruje tokom sezone.
Širi problem investicione sigurnosti
Priča o hotelu "Zenit" odavno je prerasla okvire lokalnog spora i postala primjer izazova s kojima se investitori mogu suočiti u Bosni i Hercegovini.
Kada ni uredno proveden tender, izvršena uplata kupoprodajne cijene, pravosnažne sudske odluke i upis vlasništva u sudski registar nisu dovoljni da investitor preuzme kupljenu imovinu, opravdano se postavlja pitanje koliko je domaći pravni sistem predvidiv i siguran za buduća ulaganja.
Takve situacije mogu imati posljedice daleko izvan jednog projekta, jer utiču na povjerenje investitora i šalju poruku o poslovnom ambijentu u zemlji.
Novi obrat krajem juna
Početkom jula došli smo do informacija da je Agencija za privatizaciju Hercegovačko-neretvanskog kantona pozvala predstavnike kompanije Bingo da 26. juna 2026. godine potpišu sporazum kojim bi bila provedena pravosnažna sudska presuda i okončan postupak privatizacije.
Prema saznanjima našeg portala, ovlašteni predstavnik kompanije odazvao se pozivu i došao na zakazano potpisivanje.
Međutim, tom prilikom obaviješten je da je dan ranije, na vanrednoj telefonskoj sjednici Vlade HNK, smijenjen direktor Agencije za privatizaciju Donko Jović, koji je bio spreman provesti sudsku presudu i zaključiti postupak u skladu sa zakonskim obavezama.
Zbog toga ni tada nije došlo do završetka procesa koji traje više od deset godina.
Deset godina između sudskih odluka i propuštenih prilika
Posebnu pažnju privlači činjenica da su u Neumu i ranije privatizovani hotelski objekti po istom modelu, bez sličnih višegodišnjih sporova.
Upravo zbog toga ostaje otvoreno pitanje zbog čega je privatizacija hotela "Zenit", u kojoj je investitor domaća kompanija, izazvala toliko pravnih i administrativnih prepreka.
Dok odgovor na to pitanje još nije ponuđen, hotel ostaje primjer postupka koji ni nakon pravosnažnih presuda i provedenih zakonskih procedura nije dobio svoj konačni epilog.
Bingo iza sebe ima iskustvo revitalizacije kompanija
Planirana investicija u hotel „Zenit“ dobija dodatnu težinu kada se uzme u obzir iskustvo „Bingo Group“ u preuzimanju i obnovi domaćih kompanija. Grupacija je u proteklim godinama u razvoj bh. privrede investirala više od milijardu KM, uključujući i kompanije koje su se prije preuzimanja nalazile pred gašenjem.
Među njima je i tuzlanska „Dita“, koju je „Bingo“ preuzeo 2017. godine. Nakon ulaganja u proizvodnju, modernizaciju pogona i razvoj poslovanja, kompanija je nastavila proizvodnju i dio asortimana izvozi na strana tržišta.
Zbog toga ostaje otvoreno pitanje kakav bi razvojni put hotel „Zenit“ imao da je privatizacija završena prije deset godina i da su planirane investicije realizovane umjesto što je projekat ostao zarobljen u dugotrajnim postupcima.
Slučaj „Zenit“ zato nije samo pitanje jednog hotela i jedne privatizacije. On otvara i šire pitanje odnosa prema investitorima iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine, posebno kada je riječ o domaćem kapitalu koji dolazi izvan lokalne sredine.
U zemlji dubokih političkih i društvenih podjela, svaki slučaj u kojem se zakon primjenjuje selektivno ili u kojem investicija godinama ostaje blokirana neizbježno otvara i pitanje da li iza administrativnih prepreka postoje i dublji lokalni interesi.
Odgovor na to pitanje mogu dati samo institucije kroz transparentno postupanje, ali činjenica ostaje, da nakon više od deset godina, hotel koji je trebao biti obnovljen i razvijan i dalje je predmet spora, umjesto primjer investicije i razvoja.
