Bliski istok pobjegao sa ivice provalije: Amerika, Izrael i Iran proglasili prekid vatre
Manje od dva časa pred najavljeno "uništenje jedne civilizacije", Sjedinjene Države i Iran postigli su sporazum o prekidu vatre, koji uključuje nesmetan prolaz trgovačkih brodova kroz Ormuski moreuz. Izrael je takođe pristao na prekid vatre, a Pakistan tvrdi da je postignuto primirje i u Libanu.
”Poslije razgovora sa pakistanskim premijerom Šahbazom Šarifom i feldmaršalom Asimom Munirom i njihovog zahtjeva da zaustavim rušilačku silu upućenu ka Iranu i na osnovu pristanka Irana da odmah i u potpunosti otvori Ormuski moreuz, složio sam se da obustavim napade i bombardovanje Irana na dvije sedmice”, napisao je predsjednik SAD Donald Tramp na mreži ”TruthSocial”.
Sporazum o prekidu vatre potvrdila je i agencija Tasnim bliska iranskoj Revolucionarnoj gardi, koja je objavila da je američki predsjednik ”uzmakao”, nakon što je dobio plan Teherana za okončanje neprijateljstava.
Sa odredbama sporazuma saglasio se Izrael, čime je, bar na dvije sedmice, okončan sukob koji je prijetio da svijet gurne u nekontrolisanu ekonomsku krizu, prije svega jer kroz Ormuski moreuz prolazi petina svjetske trgovine energentima.
Nakon proglašenja perkida vatre cijena nafte momentalno je pala za 15 odsto, prenosi RTS.
Iran i Oman planiraju naplaćivati tranzitne naknade brodovima koji prolaze kroz Hormuški moreuz tokomm dvosedmičnog primirja, objavila je iranska poluslužbena novinska agencija Tasnim.
Prikupljena sredstva biće namijenjena obnovi, navodi Tasnim.
Analitičari ocjenjuju da je Vašington vjerovatno bio oprezan zbog rizika da bi dalja eskalacija sukoba mogla da izazove nagli rast cijena energije i ozbiljne ekonomske posljedice.
Spor oporavak
Ipak, stručnjaci upozoravaju da je malo vjerovatno da će se proizvodnja energije na Bliskom istoku u potpunosti oporaviti dok se ne postigne trajni mirovni sporazum.
Zbog oštećenja energetske infrastrukture u regionu, obnova proizvodnje mogla bi da potraje mjesecima.
Prema procjenama istraživačke firme "Rystad Enerdži", sanacija štete nanijete energetskom sektoru mogla bi da košta više od 25 milijardi dolara i potraje godinama.
Ekonomske posljedice sukoba posebno su pogodile azijske zemlje koje se u velikoj mjeri oslanjaju na energente iz Persijskog zaliva.
Filipini, koji gotovo svu naftu uvoze sa Bliskog istoka, proglasili su krajem marta nacionalnu energetsku vanrednu situaciju nakon što su cijene goriva više nego udvostručene.
U regionu su mnoge avio-kompanije povećale cijene karata i smanjile broj letova zbog naglog rasta cijena mlaznog goriva, dok su vlade i kompanije najavile mjere za ublažavanje posljedica visokih cijena energije i nestašica goriva.
Stručnjaci upozoravaju da će biti potrebno vrijeme da se tržište energije stabilizuje i cijene vrate na nivoe prije izbijanja sukoba.