BiH zatrpana uvoznim slatkišima: Potrošene stotine miliona maraka

Naime, tako je vrijednost uvezenih slatkiša bila više od deset puta veća od vrijednosti onih izvezenih, što pokazuje koliko su slatkiši iz inostranstva zastupljeni na domaćem tržištu.

U prvih devet mjeseci ove godine uvezeno je 14,69 miliona kilograma slatkiša, dok je u istom periodu prošle godine uvoz iznosio 14,43 miliona kilograma.

"Vrijednost uvoza povećana je za oko 10 miliona KM , sa 189,39 miliona KM u prvih devet mjeseci 2025. godine na 198,06 miliona KM u istom periodu ove godine", navode iz UIO BiH za "Nezavisne novine".

Istovremeno, izvoz slatkiša iz BiH bilježi rast. Za devet mjeseci ove godine izvezeno je 2,63 miliona kilograma, u vrijednosti od 19,52 miliona KM, dok je u istom periodu lani izvoz iznosio 2,34 miliona kilograma, vrijednih 16,41 milion KM.

Vrijednost izvoza tako je povećana za oko 20 odsto, ali je i dalje znatno manja od vrijednosti uvoza.

Kada je riječ o zemljama iz kojih se slatkiši najviše uvoze, prednjači Njemačka, iz koje je uvezeno proizvoda u vrijednosti od 38,49 miliona KM. Slijedi Hrvatska sa 38 miliona KM, dok je iz Srbije uvezeno slatkiša u vrijednosti od 28,13 miliona KM.

Na listi zemalja iz kojih je uvoz bio najveći nalaze se i Poljska, sa 17,88 miliona KM, te Austrija, iz koje je uvezeno slatkiša vrijednih 17,79 miliona KM.

S druge strane, BiH najviše slatkiša izvozi u Srbiju, gdje je za devet mjeseci plasirano proizvoda vrijednih 7,1 milion KM. Slijede Slovenija sa 3,14 miliona KM, Hrvatska sa 2,44 miliona KM, Sjeverna Makedonija sa 2,3 miliona KM i Crna Gora sa 1,87 miliona KM.

Vlasnica i direktorica prnjavorske firme "Kruna-produkt" Željka Marinković Anakievski rekla je za "Nezavisne novine" da su se cijene sirovina u prethodnom periodu kretale u različitim pravcima, zbog čega je ova firma nastojala da promjene na tržištu izbalansira i ublaži njihov uticaj na poslovanje.

"Sirovine su nešto malo poskupjele, nešto pojeftinilo. Uglavnom smo pokušavali to balansirati. Možda će od novembra doći do neke male korekcije", rekla je Marinković Anakievski.

Govoreći o izvozu, ona je navela da se proizvodi ove firme plasiraju i na tržišta Italije i Švedske, a da godišnje količine za sada iznose oko deset tona.

Prema njenim riječima, rast vrijednosti uvoza ne mora nužno značiti i značajnije povećanje uvezenih količina, već može biti posljedica promjene cijena.

"Možda nije toliko povećanje količinski koliko je vrijednost. Uglavnom je cjenovno", pojasnila je Marinković Anakievski.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, ističe da potrošači često nisu svjesni koliko kupovinom domaćih proizvoda podržavaju domaću proizvodnju, radnike i privredu.

"Kupovinom domaćih proizvoda podržavamo domaću proizvodnju, naše radnike i obaveze koje se plaćaju ovdje. To je vidljivo kod mnogih proizvoda, pa tako i kod slatkiša. U drugim zemljama domaći proizvodi se promovišu, dok širok izbor robe potrošačima daje mogućnost da biraju šta žele da konzumiraju. I kod nas je sve na kraju stvar izbora potrošača, ali mi volimo da kupujemo uvozno", navela je Marićeva.