BiH prva u regiji po opožarenim površinama, iza vatre najčešće ljudski faktor

Požari su ovog ljeta u Bosni i Hercegovini gutali sve pred sobom – od Hercegovine do Krajine. Iza njih ostalo je 40 hiljada hektara opožarene površine.

Ova velika brojka svrstala je Bosnu i Hercegovinu na prvo mjesto u regiji po površini koju je uništila vatra. Zgarišta i uništeni ekosistemi nose posljedice koje će se zbrajati možda već nakon prve obilnije kiše.

Ono što brine jeste podatak da iza plamena nisu uvijek samo visoke temperature i suša. Iza najvećeg broja požara stoji ljudski nemar ili namjera.

Ljudski faktor iza požara

Od juga do sjevera zemlje – gorjela je ove godine Bosna i Hercegovina. Crnilo, pepeo i ogoljela zemlja zamijenili su šumu, travu i rastinje. Četrdeset hiljada hektara zemlje progutalo je više od 200 požara koji su poharali našu zemlju. Podaci su to Evropskog sistema za informisanje o šumskim požarima.

Slikovito, 40 hiljada hektara približno odgovara površini od više od 57 hiljada fudbalskih terena. Ono što zabrinjava jeste zajednički imenitelj požara od Hercegovine do Krajine – ljudski faktor.

"Bilo da se radi o nekim sporadičnim slučajevima i o tome da oni s određenim zdravstvenim tegobama čine to što čine", kazao je Pero Ćiro Pavlović, glasnogovornik Štaba civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona za FTV.

"Od toga su dva krivična djela – izazivanje opće opasnosti, dok su ostali okvalificirani kao prekršaji po gradskim, odnosno općinskim odlukama, gdje su počinioci sankcionirani prekršajno", navela je Azra Malkić, viša inspektorica u Upravi policije Unsko-sanskog kantona.

A podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona pokazuju da odgovornost za požare nije samo pitanje novčanih kazni. U proteklih pet godina evidentirano je 260 požara, od kojih je 28 bilo na šumskim površinama. Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona podiglo je 12 optužnica za krivično djelo izazivanje opće opasnosti nastalo izvršenjem općeopasnih radnji, tačnije požara na otvorenom.

Kazne postoje, ali odvraćaju li?

"Optuženim licima u dva postupka sud je izrekao kaznu zatvora, dok je u ostalim postupcima izrečena uvjetna osuda", navela je Aldijana Poprženović Kurtagić, portparolka Tužilaštva Unsko-sanskog kantona.

Iako su propisane novčane kazne, njihov efekt u praksi je zanemariv, pokazuju brojna požarišta.

"Za fizička lica koja izazovu požar iznos prekršajne kazne iznosi od 500 do 2.000 KM. Po osnovnoj odluci to je bilo 100 KM, stoga smo išli maksimalno da to povećamo onoliko koliko je u datom momentu moguće", pojasnio je Elvis Pašić, pomoćnik načelnika za inspekcijske poslove Općine Sanski Most.

"Nadležna služba za inspekcijske poslove fizičke osobe koje se ne drže mjera zaštite požara kažnjava u iznosu od 50 do 100 KM, a pravna lica od 500 do 7.000, odnosno, odgovornu osobu u pravnom licu od 100 do 1.000 KM", kazao je Mirsad Šehić, pomoćnik gradonačelnika Bihaća za civilnu zaštitu.

Ekološka šteta ne mjeri se novcem

Ipak, stvarna šteta od požara ne mjeri se novcem. Ekološka šteta je neprocjenjiva: manje čistog zraka, manje čiste vode, pogodnije tlo za bujice. Centimetar humusa koji nastaje hiljadu godina izgori za nekoliko minuta.

"Dugoročne posljedice mogu biti velike. Obično, kad govorimo koju štetu imamo od tih požara, govorimo kroz neku drvnu masu, ali nikad ne govorimo koliko je ta zelena površina proizvela kisika, koliko je ta zelena površina sačuvala vode, profiltrirala tu vodu", istakao je prof. dr. Dalibor Ballian, profesor na Šumarskom fakultetu u Sarajevu.

Prve posljedice nakon kiša

A prve posljedice opustošene prirode mogli bismo osjetiti nakon prvih većih kiša.

Nakon požara raste rizik od erozije i spiranja tla jer je zemljište ostalo bez dijela zaštitnog vegetacijskog pokrivača. Nemar, nedostatak vatrogasaca, moderne opreme i izostanak adekvatnih sankcija posljedice su koje će biti plaćane godinama, a nastale su u samo jednoj požarnoj sezoni.