BiH ostaje bez ljudi: U nekim mjestima nema radnika ni u općinama, poslodavci uz posao nude i stanove

Sažetak:

Stanovništvo Zapadnog Balkana stari brže nego bilo gdje u Evropi – pokazuju podaci Svjetske banke. Istovremeno, globalna neizvjesnost i geopolitičke tenzije usporavaju ekonomski rast, dok rastuće cijene direktno pogađaju građane. U takvom kontekstu, pitanje odlaska stanovništva i nedostatka radne snage postaje jedno od ključnih za budućnost regiona.

Tim povodom razgovarali smo s Merhunisom Zukić, predsjednicom Unije za održivi povratak i integracije u BiH.

Posljedice dugogodišnjih upozorenja koja su zanemarena

Unija za održivi povratak godinama upozorava na demografski pad i odlazak stanovništva. Danas, kaže Zukić, posljedice su jasno vidljive.

“Nažalost, ovo su posljedice. Naravno, mi smo za uzrok šta je sve bilo prije 13 godina rekli i pratili smo cijelo vrijeme. Što se tiče zapošljavanja, mi imamo vrlo sezonske edukacije pod određenih kategorija: žena, mladi i ostalo, i to ostaje na tome. Dakle, niko ne ide na tržište rada i niko nije u radnom odnosu”, navodi Zukić.

Dodaje kako su institucionalne mjere često neefikasne.

“Isto tako imamo pomoći koje dolaze od institucija, koje su po nama vrlo neefikasne, jer poslodavci uzmu sredstva i nakon godinu dana ti ljudi više nisu u radnom odnosu.”

“Opšti metež na terenu”

Prema njenim riječima, situacija na tržištu rada je haotična, a nesklad između obrazovanja i potreba tržišta dodatno pogoršava stanje.

“Imamo i mlade koji završavaju fakultete i, naravno, znamo da ta njihova struka nije prepoznata na tržištu rada i oni ostaju u jednoj dilemi šta da rade – da li tražiti u BiH ili da odlaze, što je žalosno.”

Poseban problem, ističe, predstavlja i politički uticaj na zapošljavanje.

“Ako nisu još stranački pripadnici bilo koje stranke, teže će ići. Tako da imamo tu jedan opšti metež na terenu, znači ne samo u ruralnim područjima, nego i u urbanim područjima.”

“Veliki dio Bosne i Hercegovine je prazan”

Govoreći o konkretnim primjerima s terena, Zukić iznosi zabrinjavajuće podatke.

“Mi imamo jedno posavsko mjesto gdje bi najbolji povratak od 10.000 povratnika, sad nema oko 2.000–3.000, ali tamo imamo dobrih privrednika koji traže radnu snagu i nisu u mogućnosti da obezbijede.”

Dodaje da poslodavci nude dobre uslove, ali radnika nema.

“Imamo Zapadnu Hercegovinu, recimo Ljubuški, zatim dole Grude, mi faktički dole imamo dobre poslodavce, ali nemamo ljudi. Da ne govorimo o Čapljini, da ne govorimo o Stocu, gdje nemamo nikog ni zaposlenog u opštinama, a kamoli u nekim privrednim subjektima.”

Situacija nije bolja ni u drugim dijelovima zemlje.

“Veliki dio Bosne i Hercegovine je prazan. Da ne govorimo o Istočnoj Bosni… Drvar, Grahovo, Livno – to su mjesta prazna. Pa i Krajina cijela.”

Turizam kao kratkoročni spas

Jedini sektor koji trenutno donekle ublažava stanje je turizam.

“Malo jedino što Istočnu Bosnu i dijelove Bosne i Hercegovine u ovom momentu čini zadovoljnim, to je turizam. Turističke zajednice su shvatile da moraju da rade svoj posao.”

Ipak, upozorava da to nije dugoročno rješenje.

Firmama nedostaje radnika

Problem nedostatka radne snage sve više pogađa i privredu.

“Poslodavci imaju problem u nedostatku radne snage. Nude se i stanovi i zaposlenje, ali nemamo ljudi.”

Dodaje da postoji i percepcija da bi se dio građana mogao vratiti.

“Ljudi naši kažu da će biti primorani da se vrate u Bosnu i Hercegovinu. Pa eto, prilika je da se, ako ništa, ponovno ukaže pažnja.”

Kritika politika zapošljavanja

Zukić oštro kritikuje način trošenja javnih sredstava.

“Kada se da novac za godinu dana, poslije godinu dana poslodavac ne produži ugovor tim radnicima. To obeshrabruje mlade ljude.”

Opisuje i kako sistem funkcioniše u praksi:

“On prema ugovoru, ako dobije novac za tu osobu, imat će je u radnom odnosu dok traje isplata. Ali čim istekne vrijeme – odlaze i te osobe. Sretni su i jedni i drugi, ali to je sve kratkoročno.”

“Izgubili smo se”

Na kraju upozorava da bez sistemskih rješenja nema pomaka.

“Znači, izgubili smo se. Kako i u Republici Srpskoj, Federaciji, Distrikt Brčko. Moramo imati jedinstvenu politiku kada je u pitanju zapošljavanje i izlazak na tržište rada.”

Naglašava da rješenje postoji, ali zahtijeva depolitizaciju.

“Samo da se distancira politika od svih dešavanja i odluka. Kada su u pitanju budžeti i kampanje zapošljavanja žena, mladih i marginaliziranih, imamo radnu snagu koja bi mogla popuniti tržište i učiniti ovu zemlju perspektivnijom.”