Energetska zajednica upozorila je da Bosna i Hercegovina kasni u usklađivanju sa evropskim energetskim propisima, zbog čega je izloženija rastu cijena, poremećajima u snabdijevanju i mogućim novim energetskim krizama.
Kako navode iz Sekretarijata Energetske zajednice, BiH je jedna od rijetkih zemalja koja još nije u potpunosti prenijela evropske energetske propise u domaće zakonodavstvo.
Posebno je istaknuto da BiH nema obavezne državne rezerve nafte, što znači da ne postoji efikasan mehanizam za ublažavanje posljedica eventualnih nestašica ili poremećaja na svjetskom tržištu energenata.
„Oni koji zaostaju ostaju izloženiji cjenovnim šokovima i prekidima snabdijevanja, te imaju manje instrumenata za odgovor“, upozoravaju iz Energetske zajednice.
Govoreći o projektu Južne interkonekcije sa Hrvatskom, iz Sekretarijata navode da je diverzifikacija izvora snabdijevanja važan korak ka većoj energetskoj bezbjednosti, ali da sama infrastruktura nije dovoljna.
Prema njihovim riječima, neophodno je uskladiti tržišna pravila sa propisima Evropske unije, obezbijediti funkcionalne mrežne kodekse, transparentnu dodjelu kapaciteta i regulatorni okvir koji omogućava nesmetan protok gasa.
Dodatni problem predstavlja činjenica da BiH još nije prenijela evropske uredbe koje regulišu sigurnost snabdijevanja gasom i skladištenje gasa, zbog čega nema razvijene mehanizme za procjenu rizika i reagovanje u kriznim situacijama.
Stručnjaci podsjećaju da su Evropska unija i zemlje zapadnog Balkana energetski povezane, te da svaki veći poremećaj na evropskom tržištu direktno pogađa i BiH.
Iz Energetske zajednice poručili su da bi aktuelna globalna kriza trebalo da bude ozbiljno upozorenje vlastima u BiH da što prije sprovedu neophodne reforme i usklade sistem energetske bezbjednosti sa evropskim standardima.
