BHRT PRED GAŠENJEM: EFJ traži hitnu reakciju vlasti

Evropska federacija novinara (EFJ) pridružuje se svom članu, Udruženju BH novinari (BHN), u upozorenju da je Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT), javni medijski servis Bosne i Hercegovine, na pragu gašenja, te poziva bosanskohercegovačke i evropske institucije na hitno djelovanje kako bi se spriječio njegov mogući prestanak rada. 

Podsjećaju kako se BHRT već duže vrijeme suočava s finansijskom i institucionalnom krizom, ali situacija je sada došla do tačke u kojoj je ugrožen sam opstanak javnog servisa.

Prošle sedmice BHRT je, zbog nedostatka sredstava, bio primoran početi smanjivati programske sadržaje, dok su njegovi bankovni računi blokirani više od mjesec dana.

Sve je veća neizvjesnost u pogledu toga hoće li zaposlenima biti isplaćene plate. Više od 700 novinara, urednika, producenata, snimatelja, tehničara i drugih medijskih radnika suočava se s vrlo stvarnom mogućnošću gubitka radnih mjesta.

Član EFJ-a, Udruženje BH novinari (BHN), upozorilo je 21. septembra:

„Gašenje BHRT-a ne bi značilo nestanak samo jednog televizijskog i jednog radijskog programa, već urušavanje cjelokupnog javnog RTV sistema koji čine BHRT, RTVFBiH i RTRS, kao i njihove sposobnosti da građanima osiguraju funkcionalno, pluralističko i javnosti odgovorno informisanje.“

BH novinari su dodali da bi Bosna i Hercegovina mogla postati jedina zemlja Zapadnog Balkana bez javnog medijskog servisa na državnom nivou.

Ovo nije prvi put da EFJ i njegove članice upozoravaju na ovo pitanje. U januaru je EFJ, zajedno sa partnerima u okviru Media Freedom Rapid Response (MFRR), izrazio ozbiljnu zabrinutost visokom predstavniku za Bosnu i Hercegovinu Christianu Schmidtu zbog izostanka političkog djelovanja u vezi s budućnošću BHRT-a. Od tada nije bilo značajnijeg napretka. Sindikati širom Bosne i Hercegovine također su izrazili podršku BHRT-u i njegovim zaposlenima.

„Ovdje je riječ o mnogo više od opstanka jedne televizije i jednog radijskog servisa. Riječ je o pravu građana Bosne i Hercegovine na nezavisne i pouzdane informacije, ali i o više od 700 ljudi zaposlenih u BHRT-u koji ne smiju postati žrtve višegodišnjih političkih i institucionalnih blokada. Javni medijski servis ne može biti nezavisan ako je stalno primoran strahovati hoće li moći isplatiti plate i nastaviti emitovanje. Moramo djelovati sada, dok još ima vremena da spriječimo gašenje BHRT-a“, izjavila je predsjednica EFJ-a Maja Sever.

Više od nacionalnog pitanja

EFJ se kontinuirano zalaže za snažne, nezavisne i održivo finansirane javne medijske servise širom Evrope. Javni medijski servisi nisu stavka od koje vlade mogu odustati u vrijeme političke ili finansijske krize: oni su dio demokratske infrastrukture i jedna od ključnih garancija prava građana na vjerodostojne, pluralističke i nezavisne informacije.

Ovaj princip snažno je sadržan u Evropskom aktu o slobodi medija (EMFA), koji postavlja jasne evropske standarde za uredničku i funkcionalnu nezavisnost javnih medijskih servisa, uz odgovarajuće, održive i predvidive finansijske resurse.

Bosna i Hercegovina nije članica Evropske unije, ali se od nje, kao zemlje kandidata za članstvo, očekuje da napreduje prema evropskim standardima u oblasti slobode medija, medijskog pluralizma, nezavisnosti javnih medijskih servisa i demokratskih institucija. Zbog toga se kriza u BHRT-u ne može posmatrati samo kao unutrašnje pitanje Bosne i Hercegovine.

Poziv na djelovanje

EFJ se pridružuje BH novinarima u pozivu da se hitno riješi blokada bankovnih računa BHRT-a, osigura naplata i raspodjela prihoda od RTV takse u skladu sa zakonom i pravosnažnom sudskom odlukom, te uspostavi stabilan, transparentan i nezavisan model finansiranja javnog medijskog servisa koji će spriječiti političke i institucionalne blokade.

EFJ poziva Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine da odmah preduzmu konkretne korake kako bi se osigurao nastavak rada BHRT-a i zaštitilo više od 700 njegovih medijskih radnika.

Istovremeno, pozivamo Evropsku komisiju, Delegaciju Evropske unije u Bosni i Hercegovini i druge evropske i međunarodne institucije da krizu BHRT-a tretiraju kao hitno pitanje slobode medija, medijskog pluralizma i demokratske otpornosti.

Održivost i nezavisnost javnih medijskih servisa trebale bi biti obuhvaćene procjenom napretka Bosne i Hercegovine na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji, a od vlasti bi trebalo zatražiti da predstave konkretan plan, sa jasno utvrđenim rokovima, za rješavanje krize i uspostavljanje održivog sistema finansiranja BHRT-a.

BHRT i dalje emituje program.

"Više od 700 ljudi i dalje obavlja svoj posao. Upravo zato moramo djelovati sada, dok još ima vremena da se spriječi da Bosna i Hercegovina ostane bez javnog medijskog servisa na državnom nivou", navodi se u apelu Evropske federacije novinara.