Kada je Christian Schmidt najavio da će se povući s funkcije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, pažnja javnosti uglavnom je bila usmjerena na navode o pritiscima iz Sjedinjenih Američkih Država i kontroverze oko projekta Južne interkonekcije. Međutim, razgovor austrijske novinarke Franziske Tschinderle o Schmidtovom odlasku otvorio je i drugo pitanje: da li je Berlin ostavio Schmidta bez političke podrške u trenutku kada je mogao postati prepreka projektu?
Tschinderle, koja je razgovarala sa Schmidtom nakon njegove najave odlaska, navela je u podcastu za Profil.at da joj je bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch rekao kako Schmidt nije dobio podršku kakvu je trebao od evropskih partnera.
„“, kazao je Petritsch, prema riječima Tschinderle.
Schmidt nije negirao pritiske
Tschinderle je Schmidta direktno pitala da li je bio izložen pritiscima iz Washingtona zbog navodnog protivljenja američkim poslovnim interesima.
Schmidt nije želio dati jasan odgovor.
„“, rekao je.
Kasnije je dodao da neće govoriti o tome „ko je kakve pritiske gdje i kako vršio“, ali da je njegova odluka donesena kako bi se „smanjili mogući eskalacijski potencijali“ i spriječilo njihovo nastajanje. Ni tada nije direktno demantovao tvrdnje o pritiscima.
Upravo je tu Petritsch, prema riječima Tschinderle, vidio ključnu političku pozadinu Schmidtovog odlaska.
„“, kazao je Petritsch.
Projekat koji je postao političko pitanje
U središtu priče nalazi se Južna interkonekcija, projekat kojim bi Bosna i Hercegovina bila povezana s LNG terminalom na hrvatskom otoku Krku i tako smanjila zavisnost od ruskog gasa. Sam projekat godinama uživa podršku zapadnih partnera, ali su se kontroverze pojavile oko načina na koji se pokušava realizirati.
Prema tvrdnjama iznesenim u razgovoru, zakon je usvojen veoma brzo, bez javnog tendera, dok je kompanija koja bi trebala graditi gasovod direktno navedena u zakonskom tekstu. Tschinderle navodi da je to .
Upravo zbog toga se Schmidt, prema Petritschevoj interpretaciji, mogao pokazati kao problem za one koji su željeli ubrzati projekat. Kao visoki predstavnik imao je mogućnost da koristi Bonske ovlasti, ali i da otvori pitanje državne imovine preko koje bi trasa gasovoda prolazila.
Ova interpretacija povezuje dvije linije priče koje su se posljednjih sedmica često posmatrale odvojeno: spor oko Južne interkonekcije i budućnost OHR-a. Schmidt, u tom čitanju, nije bio samo visoki predstavnik koji odlazi, nego potencijalna institucionalna prepreka projektu i širim američkim interesima u BiH.
„SAD su ponovo učvrstile moć“
Tschinderle je navela i da joj je Petritsch rekao kako Schmidtov odlazak pokazuje širu promjenu odnosa snaga.
„“, kazao je Petritsch.
Takva ocjena dolazi u trenutku kada se sve češće govori o različitim pogledima Washingtona i evropskih prijestolnica na budućnost OHR-a. Rusija već godinama traži ukidanje institucije visokog predstavnika, dok se iz američkih krugova mogu čuti pozivi za smanjenje njegovih ovlasti.
U razgovoru se navodi i da se iza kulisa moglo čuti kako . Za tu tvrdnju nisu ponuđeni konkretni dokazi, niti ju je Schmidt komentarisao.
Ipak, ocjene koje Tschinderle prenosi od Petritscha pokazuju koliko Schmidtov odlazak više nije samo personalna promjena na vrhu OHR-a. On se sve više posmatra kao pitanje odnosa snaga između Washingtona, Berlina, Brisela i Moskve na Zapadnom Balkanu.
