Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine objavila je preliminarnu listu prijavljenih političkih subjekata za Opće izbore, zakazane za 4. oktobar. Građani će birati članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zastupnike u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, predstavnike entitetskih i kantonalnih skupština, dok će u entitetu RS biti biran i predsjednik tog entiteta, piše beogradski list Danas.
Izbori dolaze u trenutku duboke političke krize, blokada i rasprava o tome hoće li novu vlast formirati probosanski blok ili političke snage okupljene oko srpsko-hrvatske većine.
Borba za Predsjedništvo BiH
Na izborima 2022. godine ključnu ulogu odigrao je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, koji je u izbornoj noći nametnuo izmjene izbornog zakonodavstva. Kritičari tvrde da su te odluke išle u korist HDZ-a BiH i promijenile političke odnose nakon glasanja.
Ukoliko se ove godine izuzme mogućnost sličnih intervencija Ureda visokog predstavnika, ključno pitanje ostaje hoće li izborni rezultat zaista odraziti volju građana.
Posebna pažnja usmjerena je na utrku za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, jer upravo taj organ ima važnu ulogu u imenovanju mandatara za Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.
Aktuelni član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Denis Bećirović ponovo je kandidat stranaka okupljenih oko “Trojke”, koju čine SDP, Narod i pravda i Naša stranka, uz podršku nekoliko manjih partija.
Njegovi kritičari podsjećaju da je upravo Bećirović, zajedno sa Željkom Cvijanović, članicom Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, podržao imenovanje Borjane Krišto iz HDZ-a BiH za predsjedavajuću Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Pored Bećirovića, kandidaturu za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda predao je i Semir Efendić, načelnik sarajevske općine Novi Grad i kandidat Stranke za Bosnu i Hercegovinu.
Kandidaturu najavljuje i Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije, koji pokušava povratak na političku scenu nakon poraza na prethodnim izborima.
Hrvatski i srpski blok
U utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda kandidaturu je prvi objavio Slaven Kovačević, kandidat Demokratske fronte.
Kovačević se zalaže za građanski model Bosne i Hercegovine i ranije je pred Evropskim sudom za ljudska prava pokrenuo predmet u kojem je osporavao diskriminatorne elemente izbornog sistema.
Njegov protivkandidat je Zdenko Lučić, kandidat takozvane hrvatske Petorke, dok je HDZ BiH kandidovao Darijanu Filipović, koju je javno podržao premijer Hrvatske Andrej Plenković.
I Filipović i Lučić zastupaju koncept “legitimnog predstavljanja” konstitutivnih naroda, dok dio političke javnosti upozorava da se iza tog zahtjeva krije nastavak politike etničkih podjela i ideje o trećem entitetu.
Kada je riječ o članu Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, izvjesna je kandidatura Nebojše Vukanovića, lidera Liste za pravdu i red.
Aktuelna članica Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Željka Cvijanović smatra se gotovo sigurnom kandidatkinjom SNSD-a za novi mandat, dok se za predsjednika entiteta RS spominje Savo Minić.
Iz opozicionih redova za predsjednika entiteta RS kandidovali su se Branko Blanuša, kandidat SDS-a, i Ćamil Duraković kao nezavisni kandidat.
Ovaj izborni ciklus bit će specifičan i po najavljenom uvođenju modernih tehnologija u proces glasanja, ali i po jasno postavljenom političkom pitanju: hoće li Bosna i Hercegovina krenuti ka građanskoj i evropskoj državi ili će nastaviti funkcionisati pod pritiscima etničkih politika i centara moći iz susjedstva.
Dio analitičara upozorava da bi eventualna većina srpsko-hrvatskog bloka u novom sazivu Predsjedništva BiH mogla presudno uticati na formiranje Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i dalji smjer države.
Zbog toga se izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, posebno kandidatura Slavena Kovačevića, u dijelu javnosti posmatra kao jedno od ključnih pitanja za očuvanje građanskog karaktera države.
