Beč pustio u rad najveću kišnu pumpu ove vrste u Evropi, planira i spremnik od 100 miliona litara

Pumpno postrojenje na Dunavskom ostrvu jedan je od ključnih dijelova bečkog kanalizacionog sistema, a njime se odvode otpadne vode iz 21. i 22. bečkog okruga, Floridsdorfa i Donaustadta. Modernizacija, u koju je uloženo 18 miliona eura (35 miliona KM), pokrenuta je nakon velikih poplava u septembru 2024. godine, saopćili su iz Grada Beča. Kako su naveli, riječ je o najvećoj kišnoj pumpi ove vrste u Evropi.

Ukupni kapacitet postrojenja je novom pumpom povećan sa 45.000 na 60.000 litara u sekundi. Radovima je bila obuhvaćena i obnova objekta, energetska modernizacija te unapređenje digitalnog sistema upravljanja kanalizacionom mrežom.

Tokom obilnih padavina u kanalizaciju dospijevaju velike količine kišnice, koja se miješa s otpadnim vodama iz domaćinstava. Kako se ne bi preopteretila mreža i kako ulice ne bi plavile, višak vode preusmjerava se u Dunav, što ovo postrojenje i omogućava.

Planiranim podzemnim spremnikom kapaciteta 100 miliona litara otpadne vode, kako su navele bečke vlasti, želi se dodatno smanjiti ispuštanje miješane vode u rijeku. U slučaju kvara pumpnog postrojenja spremnik bi služio i za privremeni prihvat otpadnih voda.

Beč planira i drugi cjevovod ispod Dunava, dug 500 metara, koji bi bio dodatna veza s postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda u Simmeringu. Time bi se povećala sigurnost odvodnje ako postojeća veza ne radi ili joj je kapacitet ograničen.

Digitalni nadzor mreže

Bečki kanalizacioni sistem dug je 2.500 kilometara i svakodnevno transportuje približno pola milijarde litara otpadne vode za dva miliona ljudi, 180.000 objekata i sedam okolnih općina. Protok vode prilagođava se trenutnim uslovima putem digitalnog sistema koji obrađuje podatke sa 700 mjernih stanica i informacije o padavinama.

Modernizacijom je unaprijeđena i energetska efikasnost postrojenja. Na krovu površine 3.000 kvadratnih metara postavljena je solarna elektrana snage 260 kilovata, a grijanje na lož ulje zamijenjeno je toplotnim pumpama. Prema podacima Grada Beča, na ovaj način bi se trebala smanjiti emisija ugljendioksida (CO2) za 300 tona godišnje.