Banke u FBiH povećale dobit na 613 miliona KM, naknade nose 32,5 posto prihoda
Banke sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine završile su 2025. godinu s ukupnom neto dobiti od 613 miliona KM, potvrđujući stabilnost sektora i njegovu sposobnost da održi profitabilnost i u izazovnim ekonomskim okolnostima. Prema podacima iz finansijskih izvještaja, ukupna imovina banaka na kraju godine iznosila je 35 milijardi KM, dok je kapital bio stabilan na nivou od 4,54 milijarde KM, što ukazuje na dobru kapitaliziranost i likvidnost sektora, preliminarni su podaci Agencije za Bankarstvo FBiH.
Iako su banke u prvoj polovini 2025. ostvarile neto dobit od 306,8 miliona KM, što je 8,7 posto manje nego u istom periodu 2024. godine, rast prihoda od naknada i provizija (+5,4 posto na 215,6 miliona KM) i stabilni neto kamatni prihodi od 444,3 miliona KM omogućili su snažan oporavak u drugoj polovini godine. Na kraju 2025., ukupna neto dobit banaka nadmašila je rezultat iz 2024. i potvrdila otpornost sektora uprkos izazovnim tržišnim uslovima.
Prihodi banaka i dalje su dominantno zasnovani na kamatama, čiji je neto prihod 63,4 posto dok su prihodi od naknada i provizija iznosili 32,5 posto ukupnog prihoda. Neto prihod iz poslovanja iznosio je 1,428 milijardi KM, ali su troškovi poslovanja, uključujući rashode za zaposlene i amortizaciju, znatno utjecali na operativni rezultat. Umanjenja vrijednosti i rezerviranja bila su relativno niska, što pokazuje dobar kreditni kvalitet portfolija.
Banke ostaju profitabilne
Iako je sektor zabilježio solidnu dobit, dinamika rasta nije bila jednako snažna kao prethodnih godina. Neto dobit od 613,034 miliona KM, što je oko 43 posto prihoda, pokazuje da banke ostaju profitabilne, ali bez rekordnih skokova kao što je bio slučaj u 2024. godini. Tada je sektor zabilježio historijski maksimum po dobiti i prihodima, s posebno snažnim rastom imovine i depozita. U 2025. godini fokus je bio na održivosti i kvalitetu kreditnog portfolija.
Analiza bilansa stanja pokazuje da krediti i potraživanja od klijenata čine gotovo 60 posto ukupne imovine banaka, dok depoziti klijenata, koji iznose 28,4 milijarde KM, predstavljaju osnovu za finansiranje kreditnih plasmana i likvidnost banaka. Posebno je značajno da gotovo polovinu depozita čini stanovništvo (50,9 posto), dok privatna preduzeća i društva drže oko 24,4 posto ukupnih depozita. Vladine institucije učestvuju sa 12,7 posto, a javna preduzeća sa 6,2 posto, dok ostatak depozita dolazi od neprofitnih i finansijskih institucija. Ova struktura depozita pokazuje stabilnu bazu finansiranja i snažnu podršku domaćeg stanovništva bankarskom sektoru.
Makroekonomski i regulatorni izazovi utječu na usporavanje rasta. Kamate, iako ključni izvor prihoda, podložne su promjenama tržišnih uslova, dok troškovi poslovanja i rezerviranja postaju sve značajniji. Regulator je naglasio potrebu fokusiranja na upravljanje kreditnim rizicima, digitalnu transformaciju i otpornost na sistemske rizike, što će oblikovati poslovanje bankarskog sektora u narednom periodu.
S obzirom na to da još nisu dostupni konačni podaci o poslovanju banaka u 2025. godini, prema podacima završno sa 30. 9. 2025. godine vidljivo je da je lider u bankarskom sektoru po dobiti u Federaciji BiH i dalje UniCredit Bank među 13 banaka koje posluju u ovom entitetu.
Slijedi je Raiffeisen Bank s dobiti koja premašuje 94 miliona u devet mjeseci prošle godine, nakon čega je najprofitabilnija bila ASA Banka sa dobiti od 56,4 miliona KM.
Rudi Lukačić, analitičar makroekonomije i tržišta kapitala u Bloomberg Adriji, osvrnuo se na izvještaj kazavši da ovaj sektor u 2025. godini pokazuje stabilnu profitabilnost. Povrat na imovinu (ROA) je blago smanjena s 1,9 posto u 2024. na 1,8 posto u 2025., dok je povrat na kapital (ROE) pao s 15,2 posto na 14,0 posto, što upućuje na stabilizaciju nakon razdoblja povišenih kamatnih marži. Istodobno, stopa nenaplativih kredita (NPL) dodatno je poboljšana, s 3,0 posto na 2,6 posto u 3Q2025, što potvrđuje konzervativne kreditne standarde.
"U usporedbi s bankama u srednjoj i istočnoj Evropi (CEE), BiH bilježi sličan nivo ROA-e 1,8 posto naspram 1,76 posto u 3Q2025, ali osjetno niži ROE 14,0 posto prema 20,1 posto, što sugerira konzervativniju kapitalnu strukturu. S druge strane, kvalitet aktive u BiH je bolji od CEE prosjeka NPL 2,6 posto prema 3,1 posto, što sektor pozicionira kao stabilan, ali manje profitabilan u regionalnom kontekstu", kazao je Lukačić za nas.
Kapital banaka povećan na 4,5 milijardi KM
Na kraju trećeg kvartala 2025. godine, 13 banaka sa sjedištem u Federaciji BiH imalo je ukupnu imovinu od 34,3 milijarde KM, što je povećanje od oko sedam posto u odnosu na kraj 2024. godine. Najveći rast zabilježila je finansijska imovina po amortiziranom trošku, koja je porasla za 10 posto, dok su gotovina i gotovinski ekvivalenti blago porasli na 6,82 milijarde KM.
Ukupne obaveze banaka dosegle su 29,8 milijardi KM, što predstavlja rast od sedam posto u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu depoziti i dugoročne obaveze ostaju dominantni. Kapital banaka povećan je na 4,5 milijardi KM, što odražava rast rezerve i dobiti. Neto dobit banaka u ovom periodu iznosila je 1,435 milijardi KM, dok su akumulirani gubici smanjeni na 54,9 miliona KM.
Vanbilansna evidencija, koja uključuje neizmirene obaveze i garantne instrumente, također je porasla za oko šest posto, na 5,63 milijarde KM. Ukupno gledano, bankarski sektor u FBiH nastavlja da pokazuje stabilnost i rast, uz jačanje kapitalne pozicije i kvalitetnog portfolija kredita.
Bankarski sektor u FBiH u 2025. godini pokazuje stabilnost i održivu profitabilnost, uz snažnu podršku domaćih štediša i privatnog sektora. Tempo rasta dobiti i prihoda je umjereniji nego prethodnih godina, ali stabilna struktura depozita, kvalitet portfolija i fokus na upravljanje rizicima sugeriraju da banke imaju dobru osnovu za održiv razvoj u narednom periodu, s naglaskom na digitalizaciju i diverzifikaciju prihoda.