Banjaluka pokazala humanost: Desetine građana dale krv, mladi sve aktivniji davaoci

Crveni krst Banjaluka u četvrtak je u svojim prostorijama realizovao akciju darivanja krvi sa Aktivom dobrovoljnih davalaca krvi.

Prema riječima Željkice Ilić, direktorice Gradske organizacije Crveni krst Banjaluka, zadovoljni su odazivom na ovu akciju.

“Bilo je 100 prijavljenih donatora, od čega je krv dalo njih otprilike 60. Vraćeno je otprilike 20 uglavnom mlađih ljudi sa niskim hemoglobinom ili iz nekih drugih razluga. Međutim, s obzirom na ove vrućine mi smo zadovoljni rezultatima akcije”, navela je Ilićeva, navodeći kako deficitarne krvne grupe zavise od trenutnih potreba pacijenata.

Budući da su u ovom periodu godine potrebe za krvlju povećane, a zalihe češsto smanjene zbog svega što ljeto nosi, Ilićeva smatra da su ovakve akcije veoma važne.

“To je naša primarna aktivnost. Mi organizujemo akcije prikupljanja krvi tri puta godišnje sa Aktivom dobrovoljnih davalaca krvi Crvenog krsta i dva puta godišnje sa učenicima završnih razreda srednjih škola. Smatram pozitivnim to se što mladi ljudi priključuju aktivu, što je zasigurno rezultati naše animacije po školama. O tome govori i činjenica da oni nakon tog prvog davanja krvi nastavljaju sa donacijama”, kazala je ona za “Nezavisne”.

Dalibor Đajić, projekt-menadžer Crvenog krsta naveo je kako akcije realizuju svaka četiri mjeseca zato što žene krv mogu donirati u tim vremenskim razmacima, dok je kod muškaraca nužna pauza od tri mjeseca.

“Naše članove organizujemo kroz nekoliko Viber grupa, te ih zbirno ima oko 600, od čega je između 100 i 150 aktivnih davaoca. Prema našim iskustvima, žena je znatno više, valjda su hrabrije”, izjavio je on za “Nezavisne”.

Đajić je takođe naveo niz razloga zbog kojih je doniranje krvi korisno, kako onima u potrebi za transfuzijom, tako i samim donorima.

“To je jedan nemjerljiv osjećaj kada nekome daš krv, to saznanje da si nekome pomogao i spasio život. Svakodnevno dobijamo pozive gdje ljudi, posebno oni najstariji, ne mogu pronaći davaoce. Tu su i slučajevi mlađih ljudi, često onih povrijeđenih u saobraćajnim nezgodama. Samim tim, svakodnevno sarađujemo sa transfuzijom kao našim najznačajnijim partnerom, kojima preusmjeravamo naše rezerve”, kazao je on za “Nezavisne”, dodajući kako smatra da je velika šteta kada neko zdrav nije voljan donirati krv.

Đajić je takođe istakao kako je davanje krvi kontrola vlastitog zdravlja.

“Svaka donirana doza se analizira, prilikom čega se može otkriti manjak nekog krvnog elementa, ili čak krvnog oboljenja donora. Ljudi toga često ne budu svjesni, a to je kroz donacije krvi vrlo uočljivo”, naveo je on.

Đajić je izjavio i to da Crveni krst ima 10 transfuziloških ustanova u Republici Srpskoj, kroz koje se godišnje prikupi oko 40 do 45 hiljada doza.

“Prošle godine prikupili smo oko 43 hiljade doza, od čega je izdvojeno 90 hiljada krvnih komponenti, odnosno segmentiranih krvnih elemenata, poput na primjer eritrocita”, izjavio je on, ističući računicu koja kaže kako otprilike šest posto populacije Republike Srpske donira krv, što uopšte nije mala brojka.