Pušenje i dalje ostaje ozbiljan problem u velikom dijelu Evrope, a posebno se izdvajaju Austrija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Srbija. Iako je danas, 31. maja, obilježen Svjetski dan bez duhana, podaci pokazuju da Balkan i dalje spada među regije s najvećim brojem pušača na kontinentu.
Dok su pojedine evropske zemlje posljednjih godina značajno smanjile broj pušača, jugoistok Evrope i dalje zaostaje. Stručnjaci upozoravaju da pušenje na Balkanu nije samo zdravstveni problem, već duboko ukorijenjen dio svakodnevnog života i društvene kulture, prenosi austrijski medij Kosmo.at.
Hrvatska među najgorima
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), evropska regija i dalje ima najveću stopu konzumacije duhana u svijetu. Udio korisnika duhanskih proizvoda pao je sa 34,9 posto u 2000. godini na 24,1 posto u 2024. godini, ali zdravstveni stručnjaci smatraju da taj napredak nije dovoljan.
Posebnu zabrinutost izaziva rast korištenja elektronskih cigareta i novih nikotinskih proizvoda među mladima.
Na vrhu evropske liste nalazi se Hrvatska. Prema aktuelnim izvještajima, gotovo 40 posto odraslih građana puši, čime je ta zemlja treća u Evropskoj uniji po broju pušača. Kao glavni razlozi navode se nedovoljna podrška osobama koje žele prestati pušiti, slaba regulacija novih nikotinskih proizvoda i manjak preventivnih mjera.
Podaci Eurobarometra i Eurostata pokazuju da su ispred Hrvatske samo Bugarska sa 37 posto i Grčka sa 36 posto pušača.
Pušenje dio svakodnevice
Situacija u Bosni i Hercegovini još je ozbiljnija. Prema podacima organizacije Global State of Tobacco Harm Reduction, tokom 2024. godine u zemlji je bilo oko 939.000 odraslih pušača, što predstavlja stopu od 35,3 posto.
Kod muškaraca ta brojka iznosi čak 42,2 posto, dok među ženama puši 29,1 posto populacije. Stručnjaci upozoravaju da je pušenje u Bosni i Hercegovini snažno povezano sa kafanskom kulturom, druženjima, porodičnim okupljanjima i ugostiteljskim objektima.
Ni Srbija ne odstupa od regionalnog trenda. Prema navodima medija N1 i portala Filternativa, svaki treći punoljetni građanin Srbije puši, dok godišnje oko 19.000 ljudi prerano umre zbog posljedica duhanskog dima.
U poređenju s balkanskim državama, Austrija ima nešto bolje rezultate, ali i dalje zaostaje za mnogim zapadnoevropskim zemljama. U izvještaju “State of Health in the EU” navodi se da 21 posto odraslih Austrijanaca svakodnevno puši, što je iznad prosjeka Evropske unije.
Procjenjuje se i da je pušenje povezano sa 16 posto svih smrtnih slučajeva u Austriji, dok na zdravstveni sistem otpada oko 2,3 posto ukupnih zdravstvenih troškova.
Austrija je godinama važila za jednu od posljednjih evropskih zemalja koja je kasno uvodila strože zabrane pušenja u ugostiteljskim objektima. Dok su brojne države ranije pooštrile pravila za zaštitu nepušača, pušenje je u austrijskim restoranima i kafićima dugo bilo društveno prihvatljivo.
Uprkos razlikama u metodologiji istraživanja, evropske statistike pokazuju jasan trend: zemlje Balkana i dalje imaju znatno više pušača od država poput Švedske, gdje puši svega 8 posto stanovništva, ili Nizozemske sa 11 posto.
