Predstojeće zasjedanje Vijeća za provedbu mira (PIC) predstavlja ključni politički događaj u Bosni i Hercegovini, s obzirom na to da bi članice ovog tijela trebale donijeti odluku o imenovanju novog visokog predstavnika. Dosadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt iznenada je podnio ostavku pod pritiskom administracije Sjedinjenih Američkih Država, što je ubrzalo proces definisanja buduće uloge Ureda visokog predstavnika (OHR).
Transformacija uloge međunarodne zajednice
Odluka o imenovanju novog šefa OHR-a pokrenula je rasprave o opstanku ove institucije i njenom utjecaju na stabilnost Bosne i Hercegovine. Bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch istakao je u emisiji "Istraga sedmice" televizije Hayat da institucija visokog predstavnika više ne ispunjava svoju primarnu svrhu i da bi njen mandat trebalo privesti kraju.
"Ured visokog predstavnika bilježio je uspješan rad, naročito tokom prvih deset godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Tada su provedeni ključni projekti u pogledu izgradnje državnih institucija i prijenosa nadležnosti kako bi se zemlja približila evropskim integracijama. Međutim, OHR više nema kapacitet da jača državni nivo niti da zaustavi secesionističku politiku koju provodi Milorad Dodik. Primarni zadatak visokog predstavnika bio je prijenos državne imovine na nivo Bosne i Hercegovine kako bi se ispunili uslovi za pristupanje Evropskoj uniji", izjavio je Petritsch.
On dodaje da su globalne političke promjene promijenile ulogu velikih sila na Zapadnom Balkanu. Administracija predsjednika Donalda Trumpa (Donald Trump) više ne predstavlja pouzdanog partnera i aktivno podriva politiku Brisela. Prema njegovim riječima, Evropska unija mora ubrzati proces integracija i preuzeti vođstvo u izboru novog visokog predstavnika koji će dolaziti iz država članica Unije.
Sukob interesa velikih sila
Politički analitičari i novinari upozoravaju da je nestanak konsenzusa unutar međunarodne zajednice direktno ugrozio poziciju visokog predstavnika. Novinar Sead Numanović smatra da OHR u trenutnim geopolitičkim okolnostima postaje destabilizirajući faktor jer su temelji na kojima je institucija izgrađena u potpunosti nestali.
"Službeni dokumenti administracije u Washingtonu jasno tretiraju Evropu kao ekonomskog i političkog konkurenta. Bijela kuća ne pokazuje sklonost prema briselskim institucijama i koristi svaku priliku za diplomatski sukob. Evropske zemlje nemaju kapacitet da izdrže takvu vrstu pritiska, zbog čega se zvanično Sarajevo ne može osloniti na njihovu podršku. Evropska unija nije uspjela zaštititi ni Christiana Schmidta, što potvrđuje duboku krizu unutar PIC-a", ocjenjuje Numanović.
S druge strane, potpredsjednik Američko-evropske alijanse Reuf Bajrović naglašava da se u Bosni i Hercegovini prelama diplomatski sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije. On upozorava da zvanične institucije moraju zaštititi sopstvene interese i očuvati funkcionalnost OHR-a.
"Odluka koju će članice PIC-a donijeti 3. i 4. juna od izuzetne je važnosti za budućnost zemlje. Pažljivo sam analizirao stavove koje zastupa Petritsch i jasno je da se ovdje radi o nesuglasicama između Washingtona i Brisela. Sjedinjene Američke Države su istorijski uvijek podržavale Bosnu i Hercegovinu u ključnim trenucima, dok reakcije Evropske unije često nisu bile adekvatne. Opstanak OHR-a je neophodan jer bez te institucije Dejtonski mirovni sporazum ne može funkcionisati. Bosna i Hercegovina nema vrhovni sud koji bi djelovao kao konačni arbitar civilnog dijela sporazuma i Ustava. U ovom diplomatskom sukobu treba podržati stranu koja ima veću političku moć. Prema provjerenim informacijama iz Washingtona i Rima, italijanski diplomata Landi ima više od 90 posto šansi da preuzme funkciju novog visokog predstavnika", zaključio je Bajrović.
